[FOTO] Ostavština Franka Lloyda Wrighta: Ovih 10 projekata nikad nije ostvareno

Frank Lloyd Wright svojom je ostavštinom pomaknuo granice arhitekture. Njegova se djela nalaze na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, a poslužila su i kao inspiracija mnogim suvremenicima. U svojoj 70 godina dugoj plodonosnoj karijeri Wright je napravio više od 1.000 projekata. Većina ih nikad nije realizirana, a mi smo izdvojili 10 najznačajnijih.

Gotovo da nema utjecajnije osobe u suvremenoj arhitekturi od Franka Lloyda Wrighta (1867.-1959.). Njegovi radovi koji su, za to doba, bili ispred svog vremena, kasnije su poslužili kao inspiracija, ne samo u oblikovnom, već i u tehničkom smislu. Kako i ne bi, kad je sam odgojio generacije svojih nasljednika koji su pohađali njegovu zajednicu Taliesin u Wisconsinu. Ondje je stvoreno more novih ideja, nacrta i projekata.

Wright je najpoznatiji po svoja dva djela: kući Fallingwater (Kući na slapovima) u Mill Runu u Pennsylvaniji i Muzeju Guggenheim u New Yorku, čiji dovršetak nije doživio. Također, često je koristio vlastiti sustav tzv. ‘tekstilnih blokova’, odnosno betona s uzorcima napravljenog u kalupima i ojačanog čeličnim šipkama, što je svojevrsni pandan armiranom betonu, uz zadržavanje dekorativne vrijednosti.

U svoj vrlo plodonosnoj i 70 godina dugoj stvaralačkoj karijeri, Lloyd Wright je napravio više od 1.000 projekata za objekte različitih namjena diljem svijeta. Iako ga mnogi suvremenici i danas cijene zbog samog stila i vizije koju je imao; uostalom, UNESCO je osam njegovih djela u SAD-u smjestio na popis svjetske baštine; on se nije smatrao velikim arhitektom.

– Nisam čovjek od remek-djela. Sljedeće koje ću napraviti uvijek je najbolje. Kad čovjek upre prstom u svoje remek-djelo, on je gotov. Nemojte više ništa od njega očekivati, izjavio je jedne prilike.

No, mnoga njegova remek-djela nikad nisu ugledala svjetlo dana. Zahvaljujući fondaciji Frank Lloyd Wright, koja je s javnošću podijelila velik broj njegovih projekata i zamisli, izdvojili smo 10 njegovih djela koji su po mnogočemu bili drugačiji i inovativni, ali nažalost nikad izgrađeni.

The Illinois, Chicago

Zamislite neboder gotovo dvostruko viši od Burj Khalife, najvišeg nebodera na svijetu. To je ukratko bila Lloyd Wrightova vizija The Illinoisa, nebodera kojeg je projektirao i zamislio u Chicagu. Ovo gigantsko zdanje trebalo je biti visoko točno jednu milju (oko 1.600 metara) i imati 528 katova.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid027iyiCpHFo17VPT7rv2U28CLnYKrLGqS1TjgU5B8nNaVFXvvhNpHeUmM6wPYu5rw8l?__tn__=%2CO*F

Dana 17. listopada 1956. godine, tadašnji čikaški gradonačelnik Richard J. Daley proglasio je Dan Franka Lloyda Wrighta. Na proslavi je on predstavio ovaj projekt. Ipak, on nikad nije ostvaren zbog tehničkih i financijskih mogućnosti u to vrijeme.

Broadacre City

Zanimljivo, taj se neboder prvi puta pojavljuje kao dio velikog projekta razvoja urbane zajednice nazvanog Broadacre City. U tom se radu, kojeg je Wright usavršavao od 1932. pa sve do svoje smrti 1959. godine, nalaze brojni njegovi projekti, od kojih većina nikad nije ugledala svjetlo dana, ali i neki prepravljeni koncepti.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid023QtRahwMq9knpJXuvkUCGgfxasYaEja84CwdxVuyJ9scNpN5mK1JQTauCMLTxVR8l?__tn__=%2CO*F

Broadacre City je trebala biti slobodna zajednica podijeljena u zone namjene, ali i u osnovni raster zemljišta koji bi bio dodijeljen svakoj obitelji. Zajednica bi funkcionirala po sistemu privatnog vlasništva, uz poljoprivredu i manufakturnu proizvodnju.

Gotovo svo stanovništvo živjelo bi u kućama (znamo da je Wright bio majstor u njihovom projektiranju, op.a.), dok bi zgrade, odnosno veći objekti, bile smještene daleko od prometnica, unutar parkova, pa čak i šuma. Po Wrightovim razmišljanjima, grad je u većini svojih potreba trebao biti samodostatan, što se nastavlja na ranije koncepte sela u gradu.

Manhattan Sports Pavillion, New York

Belmont Park je zeleniji dio Manhattana na kojem se nalaze sportski tereni. Frank Lloyd Wright je taj predio smatrao idealnim mjestom za svoj projekt sportskog kompleksa. Nacrti nastali 1956. godine prikazuju niz od tri linearno postavljene tribine, gdje središnja ima puno veći kapacitet od bočnih. Novitet je zakrivljenost samih tribina, ali i ovješeni, transparentni krov u obliku blago savijenog lista papira koji je publiku trebao štititi od vjetra i oborina.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid0tw1FRtcSTAeDrfEAc9M5CbeVEpddWudwSVSZHW2A66h9y5huwvaFC8Guva1fNizgl?__tn__=%2CO*F

Doheny Ranch Development, Beverly Hills

Početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća, Los Angeles je doživio pravi graditeljski ‘boom’. U jednom trenutku nastala je borba za prostor, koju je Wright htio riješiti svojim projektom Doheny Ranch Development, smještenim na obroncima Beverly Hillsa. Riječ je o nekoliko objekata koji su trebali popuniti visinsku razliku među brdima.

No, Wright je često podređivao arhitekturu okolišu tako da je i u ovom slučaju, jednostavno iskoristio slobodan prostor. Štoviše, planirao je prometnice do naselja izgraditi tako da one slijede prirodne konture brda.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid0aLfVckMmjM13MYvr4e715NewhnCcVnCQGFzmS9GmGdErkg1tyRDFTgq8SfxVx1mLl?__tn__=%2CO*F

Crater Resort, Meteor, Arizona

Meteor u Arizoni poznata je turistička destinacija, zahvaljujući ogromnom krateru nastalom udarom meteora. Iako ondje postoje turistički sadržaji, Frank Lloyd Wright je ondje zamislio motelsko-zabavni kompleks s vidikovcem, smješten na samom rubu kratera.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid02vRpsHnj75LAYZxsw6yov2Fb6nAuz7kjaZ561U6uMSbfqLrjJ9mhFBiU2sQS7D4TAl?__tn__=%2CO*F

Iako je Crater Resort trebao biti površinom velik objekt, oblikom i visinom se uklapao u okolni teren, a istodobno je u svom unutarnjem dvorištu trebao posjetiteljima ponuditi i zelenu oazu za opuštanje na visokim pustinjskim temperaturama.

Harold Espey Housing, Los Angeles

Niti desetljeće i pol nakon što je Wright projektirao svoj Doheny Ranch Development, nije se smirila pomama za nekretninama u Los Angelesu. Tako je 1937. godine projektirao 100 kuća za Harolda Espeyja. Mjesto na kojem su trebale biti izgrađene bilo je strmo i gotovo nepristupačno.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/photos/a.176349955814478/2657342057715243/?__tn__=%2CO*F

No, Wright je napravio niz kuća lake konstrukcije na samim rubovima brda, bez ikakve intervencije u topografiju. Ovdje je po prvi put kao materijal za oblaganje fasade upotrijebio valovite aluminijske ploče, što će koje desetljeće kasnije u punom svjetlu prihvatiti i afirmirati njegov imenjak i kolega, Frank Gehry.

Kino u San Diegu

Kreativnom Wrightu nije se bilo teško prihvatiti niti jednog zadatka. Tako je nastao i projekt za kino koje je trebalo biti izgrađeno u San Diegu.

Ovo je jedan od rijetkih projekata za koje nije poznato kad je točno nastao. Stručnjaci koji prate njegov rad tvrde da je ovo nikad ostvareno djelo nastalo između 1897. i 1915. godine. Ako je čak i nastalo u pretprošlom stoljeću, onda bi sasvim sigurno moglo biti revolucionarno.

Naime, razvoj filma je tada bio tek u povojima, a zanimljivo je i to što je Wright predvidio pomično platno, kako bi pozornica mogla biti iskorištena za predstave ili koncerte. Njegovoj genijalnosti tu nije bio kraj, pa je uz samu kino-dvoranu predvidio i dva reda trgovina, skoro kao multipleks kakvog danas znamo.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid02Y6vPwXCFZMajRL4ZBvrLEVjBYxX83C8QghdsK7cnXiGMJzMcv3PTJKiS76j8aSkgl?__tn__=%2CO*F

National Life Insurance Company, Chicago

Chicago je, kao grad u koji je došao tražiti posao, a naposljetku se i afirmirao, Wrightu uvijek bio izvor inspiracije. U drugom i trećem desetljeću prošloga stoljeća, mnogi su htjeli imati u vlasništvu nekretninu koju je on projektirao. Tako je bilo i s milijunašem i dugogodišnjim predsjednikom National Life Insurance Companyja, Albertom Johnsonom.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid02Bg6qL1iRWuSfzpPbVHTVMMhGpzEN9BFd7yjhCt3HFHvjx32aW41dpZ56vg9jnWCil?__tn__=%2CO*F

On je, zadivljen time što je Wrightov nedovršeni hotel u japanskom Kantou izdržao snažan potres bez većih oštećenja, naručio izgradnju velebne upravne zgrade. No, kako to obično biva kad je velik novac u igri, a ambicije veće od mogućnosti, od peterokrilnog nebodera s prepoznatljivom betonskom ornamentikom nije bilo ništa.

St. Mark’s-in-the-Bouwerie, New York

Još jedna narudžba za projekt, ovog puta od Williama Normana Guthrieja, stigla je na Wrightovu adresu netom prije sloma Wall Streeta 1929. godine. Guthrie je projektirao neboder s fasadom izrađenom uglavnom od stakla, što će postati uobičajeni arhitektonski obrazac tek nekoliko desetljeća poslije. Uz to, neboder neobičnog naziva smješten u jednom od njujorških parkova trebao je imati četiri stana na svakoj etaži, projektirana tako da gledaju jedan od drugog, čime bi se dobila maksimalna privatnost stanara.

Iako smo naveli razlog zbog kojeg ovaj neboder nije bio izgrađen, ovaj projekt je poslužio Wrightu za još jedan projekt koji je realiziran tek četvrt stoljeća kasnije. Tako je uz neke preinake na projektu nastao neboder Price Tower u Bartlesvilleu, u saveznoj državi Oklahomi.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/photos/a.176349955814478/2530894123693371/?__tn__=%2CO*F

The Oasis, Arizona State Capital, Phoenix

Dvije godine prije svoje smrti, Wright je potpuno besplatno na papir prenio svoju viziju rekonstrukcije Arizona State Capitala u Phoenixu. Riječ je o monumentalnom djelu, s jasno vidljivom ornamentikom u obliku šesterokuta koji su dominirali tlocrtom, krovnim pokrovima i staklenim nadstrešnicama. Postojeći objekt bi pritom bio uklopljen u Wrightovo zdanje kojim je dominirao šiljasti toranj s uzorkom.

https://www.facebook.com/wrighttaliesin/posts/pfbid0QaX5A7p74inZGPogue6U8UAtrTziY2myxjY1VgmCyZgFKpYFffFa2fdXbrY19XgYl?__tn__=%2CO*F

No, vlasti su odlučile zadržati postojeći objekt te Wrightova zamisao nikad nije provedena u djelo. No, kako bi mu odali počast, vlasti gradića Scottsdalea, na raskrižju istoimene ulice s ulicom Franka Lloyda Wrighta izgradile su šiljasti toranj kakav je trebao dominirati vizurom Phoenixa.