Secesija: Zagrebačke secesijske građevine koje ostavljaju bez daha

Rijetko koji je umjetnički pokret bio toliko osebujan kao što je to bila secesija koja je dominirala krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Za sobom je ostavila prekrasne objekte prepune florealnih i geometrijskih ornamenata koji i danas itekako plijene pažnju. U ovome ćemo vam članku predstaviti primjere secesijske arhitekture na području Zagreba koji i danas mame poglede slučajnih prolaznika.

U različitim dijelovima svijeta upotrebljavaju se specifični nazivi za ovaj umjetnički pravac, a hrvatsko određenje pravca preuzeto je iz austrijske inačice „secession“ što u prijevodu označava riječ za pojam odcjepljenje. Naime, secesija se javlja kao pokret za odcjepljenjem od ustaljene umjetnosti prepune akademizma i ustaljenih normi, a predstavlja i put uperen ka nečemu novome lišenome postojećih pravila.

Umjetnički pokret secesija poznat je, dakle, pod različitim nazivima; u Francuskoj se javlja termin Art Nouveau, u Njemačkoj je poznata pod nazivom Jugendstil, a u Sjedinjenim Američkim Državama ustalio se naziv Art deco. Pokret je označio radikalni rez s prijašnjim ustaljenim normama i pravilima u umjetnosti, a karakterizira ga dinamičnost, florealni i geometrijski motivi te izražena dekorativnost koja ostavlja bez daha. Na području Zagreba ponosno i danas stoje primjeri toga osebujnoga stila, a predstavit ćemo vam tri secesijske ljepotice koje prkose vremenu te i dalje kradu poglede zadivljenih prolaznika.

Kuća Kallina, na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice

Na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice u Zagrebu ponosno stoji zapanjujuće secesijsko izdanje – Kuća Kallina. Sagrađena početkom 20. stoljeća, ova zgrada i dalje ne dozvoljava prolazak bez zadivljenih pogleda na njezino pročelje. Građevina je naziv dobila po svojemu prvome vlasniku, bogatom industrijalcu Josipu Kallinu. Inače, Kallina je bio direktor tvornice keramike pa nije ni čudno što je mogao uživati u takvoj arhitektonskoj ljepotici u središtu grada. Kuća Kallina sagrađena je pod vodstvom znamenitog arhitekta Vjekoslava Bastla, vrlo važnoga za promociju secesije u ovim krajevima. Trokatnica s balkonima na uglovima opločena je plavim i žutim keramičkim pločicama te ispunjena florealnim motivima koji joj daju prepoznatljiv secesijski štih. Ova stambeno-poslovna građevina na popisu je Zaštićenih kulturnih dobara pod Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske te je nekoliko puta obnavljana.

Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića 21

Pod vodstvom arhitekta Rudolfa Lubynskog u osvit Prvog svjetskog rata, točnije u studenom 1913. godine, niknula je velebna zgrada današnjeg Hrvatskog državnog arhiva, tada zgrada Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva. Ispreplitanjem elemenata bečke secesije i moderne europske inačice ova je građevina po mnogočemu specifična. Najupečatljivija je svakako visoka polukupola nad Velikom čitaonicom u središnjemu dijelu koju ograđuju četiri stupa na kojima se nalaze četiri sove s globusima – motiv je to koji asocira na znanje. Pravo, teologija, medicina i filozofija – četiri sveučilišne znanosti prikazane na pročeljima zgrade djelo su Roberta Frangeša, a Rudolf Valdec uredio je zabat jednoga pročelja kako bi simbolizirao knjižarstvo. Nakon potresa 2020. godine zgrada je pretrpjela određena oštećenja te je neko vrijeme arhiv radio u ograničenim uvjetima, no danas je moguć rad u većem kapacitetu uz prethodnu najavu.

Hrvatska pošta, Jurišićeva 13

Šetajući se užim centrom glavnoga grada, teško da smo mogli zaobići zgradu Hrvatske pošte u Jurišićevoj ulici, a upravo je i ta zgrada jedan od reprezentativnih primjera secesijske arhitekture. Godine 1904. započelo je useljenje nakon dvije godine gradnje pod vodstvom obrtnika Greinera i Varoinga te ugarskih poduzeća. Zbog toga je ova zgrada jedan od primjera građevina s elementima mađarske secesije. Ova katnica građena je od crvene opeke i kamena te predstavlja vrlo snažan objekt koji je uz nekoliko adaptacija dugo odolijevao vremenu. Ipak, nakon potresa koji je zadesio Zagreb 2020. godine poštanskom uredu onemogućen je rad te se danas nalazi na novoj adresi. Unatoč teškoj sudbini, šetajući se centrom grada proći ćemo pored nekadašnjeg poštanskog ureda i zasigurno zastati diveći se ovoj secesijskoj ljepotici koja će zasigurno jednoga dana ponovno dobiti važnu ulogu u životu grada Zagreba.