Estetika Najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture: Nominirani za nagradu 'Drago Galić'

Najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture: Nominirani za nagradu 'Drago Galić'

Josipa Vrankulj
Josipa Vrankulj

05. travanj 2021.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu

Udruženje hrvatskih arhitekata objavilo je popis nominiranih za nagradu ‘Drago Galić’. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture, a za 2020. godinu nominirano je šest projekata.

Stambena zgrada u Opatiji | foto: Miljenko Bernfest; Udruženje hrvatskih arhitekata

Ovogodišnja izložba Udruženja hrvatskih arhitekata trebala bi se održati u Vili Zagorje od 17. travnja do 02. svibnja.

Nakon što smo pisali o nominiranima za prestižnu nagradu ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva vrijeme je da predstavimo i projekte nominirane za nagradu ‘Drago Galić’ koja se dodjeljuje za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture.

Za nagradu 2020. godine nominirano je šest projekata.

Stambena zgrada u Opatiji

Stambenu zgradu u Opatiji projektirali su arhitekti Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi. Zgrada je, navode u nominaciji, nastala kao posljedica složenosti i kontradikcija – prostornih, programskih i zakonodavnih.

– Zgrada je svojim oblikom i gorljivim koloritom snažno prisutna, a istovremeno vizualno stišana u kulisi kontrastno zelene vegetacije, dodaju.

Kuća odiše strogoćom i finoćom, odvažna je i pomalo kičasta, baš kao Opatija.

Kuća dvorište

Kuća dvorište na zagrebačkom Pantovčaku djelo je arhitekata Marina Mikelića i Tomislava Vreša. Obiteljska kuća peteročlane obitelji koncipirana je kao hibrid prizemne atrijske kuće i izdužene arhetipske lamele.

– Vernakularni citat samo je naznaka suvremenom hiperponiranju prostornih događanja i različitih kadriranja vanjskoga i unutarnjega u jedinstveni okvir od masivnoga ciglenog pletiva nošen bakrenom lamelom, navode u nominaciji.

Kuća dvorište | foto: Jure Živković; Udruženje hrvatskih arhitekata

Petrova 140

Iza rekonstrukcije i dogradnje kuće u zagrebačkoj Petrovoj ulici stoje Hrvoje Njirić i Iskra Filipović. Kuća je projektirana i građena sa željom stvaranja novih stambenih prostora uz očuvanje zatečenog stanja.

– Poštujući zatečeno, vraćajući uništeni dignitet nekad stambeno i prostorno ujednačene ulice koja spaja grad s maksimirskom šumom te vjera u suvremene tehnologije, kazalo su pri iščitavanju ovoga hrabrog projekta.

Zidovi kuće skrivaju odnose stanara, njihove priče, a istovremeno pokušava nositi svoju ulicu.

Petrova 140 | foto: privatna arhiva; Udruženje hrvatskih arhitekata

Villa u pogledu

Villa u pogledu djelo je arhitekata Krunoslava Ivanišina, Lulzima Kabashia i Ive Ivas, a nalazi se u Dubrovniku. Kako arhitekti navode, obiteljska kuća najelastičniji je arhitektonski genre na kojem su mogući svi ekstremi stvaranja prostora, a ova kuća u Dubrovniku predstavlja jednu od mogućih krajnosti.

– Kuća se ne sastoji od spavaćih i dnevnih soba, već mnoštva mjesta umreženih u prostornu petlju interijera i eksterijera bez vidljive granice među njima.

Villa u pogledu | foto: Marko Sliko Raguž; Udruženje hrvatskih arhitekata

MALA MARA

Kuća Mala Mara djelo je Ante Mardešića smješteno na otoku Visu. Projektirana je kao prizemnica kako bi se maksimalno povezala s terenom na kojem se nalazi kao i maslinikom u kojem je podignuta.

–  Kuća se doživljava kroz naglašenu horizontalnost: arhitektonska konfiguracija podne plohe prelazi u maslinik, vertikalne plohe pojavljuju se posve reducirano, kao što i krov gotovo lebdeći natkriva samo ono što je potrebno.

Mala Mara | foto: Domagoj Blažević; Udruženje hrvatskih arhitekata

Kuća Bila

Kuća Bila Jadranke Kruljac Polak smještena je u gradu Zadru.

– Ova kuća daje odgovor u duhu 21. stoljeća: stvaranje arhitekture brisanjem granica među različitim likovnim disciplinama – arhitekture, slikarstva i skulpture – s krajnjim ciljem dostizanja fenomenološke arhitekture majstorskim baratanjem širokom paletom boja, materijala i tekstura.

Kuća Bila | foto: Angela Čuljak; Udruženje hrvatskih arhitekata