Jedan projekt radili su bez skele iznad provalije, a drugi usred bolnice koja nije smjela stati ni na jednu noć. Vlasnik tvrtke ispričao nam je više.
16:10 3 d 01.06.2026

Dva “nova” tramvaja TMK 2200 na remetinečkom rotoru; foto: David Mandić | baustela.hr
Još u rujnu davne 1891. u Zagrebu je u promet pušten prvi tramvaj. Bio je to prvi oblik javnog prijevoza u metropoli koja se tek formirala. Vagon je vukao jedan konj, a pruga se protezala od Kvatrića, preko Jelačić placa sve do Zagrebačke pivovare na Ilici, s odvojcima do Zapadnog kolodvora i Savskog mosta.

Tehnnički muzej; foto: David Mandić | baustela.hr
Vozni park tada sastojao se od desetak ljetnih i zimskih vagona. Ljetni su bili otvoreni pa je građane hladio povjetarac dok je konj galopirao prosječnom brzinom od 7,5 km/h. Remiza se nalazila na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja u kojem možete vidjeti i repliku prvog tramvaja. Prikolice su dolazile iz tvornice u Grazu.

Eletrična mreža pruga; foto: David Mandić | baustela.hr
Već 1910. tramvajski promet lagano se prebacivao na električni pogon, što je značilo osnivanje ZET-a, čiji plavi autobusi i tramvaji otad vladaju zagrebačkim ulicama. Konjski tramvajski promet zadržao se još godinu nakon pojave električnog – onda je struja provedena kroz cijelu tramvajsku mrežu.

Tatra KT4 (1986.); foto: David Mandić | baustela.hr
Mreža se širila kako i grad, dodajući dionice tijekom cijelog 20. stoljeća. Posljednji dijelovi izgrađeni su 2000., Dubrava – Dubec i Jarun – Prečko. Prve zagrebačke elektične tramvaje proizvodila je tvrtka Ganz & Co iz Budimpešte, a tek 1922. proizveli smo prva domaća kola.

Končarevi tramvaji na Savskoj; foto: David Mandić | baustela.hr
Nakon Drugog svjetskog rata domaća tvrtka Đuro Đaković proizvodila je tramvaje za jugoslavensko tržište koje možemo pronaći na cestama i dan danas (stara “dvojka”). Kasnije, tijekom 70ih i 80ih pojavila se legendarna Tatra T4 iz Češke, Zagrepčanima poznatija kao tramvaj s okruglastim vagonima kojem su zimi grijana sjedišta.

Plavi tramvaj i Medvednica u pozadini; foto: David Mandić | baustela.hr
Nakon njih ulicama su zavladali njemački modeli, uvezeni iz Mannheima 90-ih. Ranih 2000ih počeli smo ponovno proizvoditi vlastite modele preko suradnje TŽV Gredelja i Končara. Taj model se zvao “TMK 2100” i prva je inačica takozvanog Crotrama.

17-ica je potpuno obnovljena; foto: David Mandić | baustela.hr
ZET danas u prometu ima 277 tramvaja, od kojih su 142 niskopodni modeli “TMK 2200”, građanima poznatiji kao “novi tramvaji”. Koristite li javni prijevoz svakodnevno, najčešće ćete naići na ove Končareve tramvaje, ali nerijetko se možete naći i u modelima iz 80ih godina i svojevrsno iskusiti pokretne gradske muzeje.

Češka Tatra T4; foto: David Mandić | baustela.hr
Jedan projekt radili su bez skele iznad provalije, a drugi usred bolnice koja nije smjela stati ni na jednu noć. Vlasnik tvrtke ispričao nam je više.
16:10 3 d 01.06.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 22 d 13.05.2026
Veliki projekti traže preciznu organizaciju, zahtjevnu montažu i rad s golemim staklenim stijenama, otkrili su nam Ante i Marko iz Skelin Monta.
15:15 10 d 25.05.2026
Portal bauštela.hr nedavno je uveo sustav pretplate kojim zaključavamo dio članaka. Sad godišnju pretplatu možete kupiti uz čak 50 % popusta.
12:00 3 d 01.06.2026
Novi bolnički kompleks gradit će se na zemljištu površine 119.217 četvornih metara, dok će ukupna površina građevine iznositi oko 215 tisuća kvadrata.
15:42 1 d 03.06.2026
Nova zgrada za razne sadržaje gradila bi se uz Tehnički muzej, blizu Ciboninog tornja. Svoju ideju predstavlja arhitekt Ivan Gavran Vlahović.
16:23 3 d 01.06.2026
Što se događa kad arhitekt ima bolju ideju od investitora? Mlade arhitektice otkrivaju odgovor
Mlade arhitektice otkrivaju zašto inovacija u arhitekturi ne ovisi samo o ideji, nego i o strpljenju, psihologiji i investitoru.
12:10 4 d 31.05.2026
Najposjećeniji muzej na svijetu ide u veliku rekonstrukciju: Na novu lokaciju seli se i Mona Lisa
Na međunarodnom natječaju sudjelovalo je pet arhitektonskih konzorcija, a pobjedu su odnijeli STUDIOS Architecture Paris i Selldorf Architects.
16:32 14 d 21.05.2026