Bauštela.hr zaključila je još jednu anketu koja se odnosi na istraživanje teza o baušteli i bauštelcima. Na postavljanje pitanje ‘Kojeg je majstora najteže pronaći?‘, ukupno je 52,38% ispitanika odgovorilo da to keramičar. Također, rezultati ankete pokazuju i da nije ni malo lako angažirati dobrog električara. Kao razlog se nameće sve manji broj majstora iz ovih sektora, a kao posljedica rast cijena bauštelskih usluga.
Prema Analizi postojećeg stanja u zgradarstvu i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, utvrđeno je kako u Hrvatskoj nedostaje 24.500 radnika. Zbog vala energetske obnove, sanacije područja pogođenih potresom i velikog broja bauštelaca koji na rad odlaze u inozemstvo pronaći keramičara, električara, instalater plina, knaufera, fasadera, krovopokrivača postalo je gotovo nemoguća misija.
Posebno kada su u pitanju ‘manji’ poslovi poput ugradnje dodatnog radijatora, izmjene keramike na podu kupaonice ili pregrađivanja dnevne sobe. Oni koji dobro rade, imaju znanje i alat, hvataju se radije većih poslova na dulje vrijeme kojih na tržištu trenutno ne manjka. Stoga smo u Bauštela.hr anketi postavljali pitanje: ‘Kojeg je majstora najteže pronaći?‘.
Odgovori nisu iznenadili. Uvjerljivo najviše glasova dobili su keramičari (52,38%), slijede ih električari (13,52%) i instalateri plina (10,10%). Na začelju su pak knauferi (4%). Treba spomenuti i da je 20% anketiranih odgovorilo s ‘neki drugi’.
Usluge skuplje
Kako to biva prema zakonu tržišta, što je potražnja za nečim veća, dolazi i do rasta cijena. Tako su, prema istraživanju portala trebam.hr, u 2023. godini u odnosu na godinu ranije, upravo cijene rada keramičara i električara doživjela najveći skok kada su u pitanju bauštelske struke.
Keramičarske usluge tako su u trećem kvartalu 2023. godine koštale u prosjeku 17 eura po kvadratu, odnosno zabilježile su rast od 21% u odnosu na 2022. godinu. Za 18% skuplje su bile usluge električara koje su iznosile 16,5 eura po četvornim metru.
Kao osnovni razlog za povećanje cijena građevini navodi se rast troškova veznih uz cijena sirovina i materijala (65%), a potom poskupljenje struje i goriva (35 %), te uvođenje eura (27%). S obzirom na rastuću inflaciju očekuje se da će se ovaj negativan trend nastaviti. U prilog tomu ide i podatak dobiven predmetnim istraživanje da 44% obrtnika i poduzetnika planira dodatno povećati cijene svojih usluga. Njih 30% za do 10 %, a njih 20% i za više od 10 %.
Slab interes mladih i Njemačka
Treba svakako spomenuti i da za kronični nedostatak majstora u Hrvatskoj djelomično je kriva i nezainteresiranost mladih za upisivanje strukovnih programa koji nude ovu vrstu izobrazbe. Razlog tomu je pak kriva percepcija i stereotipi društva. Kao i nedostatak volje za usavršavanjem u struci.
O tomu najbolje svjedoči statistika Hrvatske obrtničke komore koja kaže kako godišnje u prosjeku titulu majstora zasluži tek tristotinjak osoba. Tako je u 2021. godini majstorski ispit položilo 307 osoba, u 2022. 296, a u prva dva od četiri roka za polaganje ispita u 2023. godini njih 161.
No, svoj danak je uzeo i odljev kvalificirani radnika u susjedne EU zemlje. Najviše u Njemačku.
– Uvijek je bio problem naći dobrog keramičara, a danas posebno. Imao sam dva koji su otišli u Njemačku za 200 eura veću plaću. Trebate znati da njima u Hrvatskoj uopće nije tako loše kako se priča. Imaju 10 eura po satu, plaćen gablec, prijevoz. Dobro je što primjećujemo kako to počinju i sami shvaćati. Njemačka za hrvatske majstore nije više san snova. Sada tamo ima i jeftinije radne snage, komentira majstor keramike, Zlatko Prosinečki.
Pogledajte ovdje rezultate Bauštela.hr ankete o radu na crno.