O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 9 d 13.04.2026

Obilazak Paromlina godinu dana nakon početka rekonstrukcije | foto: Bauštela.hr
Prije nešto više od godinu dana u Zagrebu je otvoreno do danas najskuplje gradilište. Za 95 milijuna eura, stara industrijska zgrada uređuje se u moderni društveno-kulturni centar s knjižnicom. Radovi su uznapredovali, kako u smislu rekonstrukcije, tako i u smislu novogradnje.
– Trenutno smo u fazi izvođenja armiranobetonske konstrukcije na novom dijelu objekta. U dijelu rekonstrukcije imamo još jednu zgradu, za koju smo u fazi konstrukcije. Ostale zgrade su u fazi završnih obrtničkih radova. Zidanja, vjerojatno i knaufa, očekuje se u skorije vrijeme. U novijem dijelu smo došli do temeljne konstrukcije. Najizazovniji je to dio izvođenja radova, a u dijelu koji smo izvodili klasičnom metodom smo u na razini prizemlja, objasnila je voditeljica projekta od strane izvođača Kamgrada, Irena Mihaljević.
Svaka zgrada ima sa unutrašnje strane promijenjen nosivi sustav, nastavlja Mihaljević. Pročelni zidovi su sačuvani na svim zgradama, a ojačani su kombinacijom CRM-a i FRCM-a, kaže dodajući kako je s vanjske strane FRCM zbog debljine, a s unutarnje strane CRM. Pritom su sjeverni zidovi prema južnim ojačani torkretom na klasičan način, kombiniranjem mlaznog betona sa armiranom mrežom.
Prisjetimo se, završeni kompleks koji će objediniti suvremeni objekt i dio stare industrijske zgrade kompletno ojačane i prilagođene novoj svrsi prostirat će se na 36.000 kvadrata. U prostoru novogradnje, podzemni prostori predviđeni su za 330 parkirnih mjesta, gotovo na identičnom mjestu gdje se nekada, doduše nad zemljom, nalazio omiljeni gradski parking.
Završena zgrada sastojat će se od ‘aneksa’ odnosno knjižničnog, dograđenog dijela koji je zamišljen u prednjem planu. Stražnji, rekonstruirani dio zamišljen je kao neka vrsta back office-a u kojemu će se nalaziti uredi, spremišta i ostale prostorije za djelatnike centra i knjižnice. A u dogovoru s projektantima izmijenjena je izvorna ideja, kazao je u obilasku gradilišta zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

Obilazak Paromlina godinu dana nakon početka rekonstrukcije | foto: Bauštela.hr
– Naš Gradski ured za kulturu je reprogramirao izvorni projekt u dogovoru s projektantima na način da smo knjižnicu proširili dodatnim programom koji će raditi i van radnog vremena knjižnice, a kojim će upravljati gradska ustanova. Imat će sve one društveno-kulturne programe koji će komplementarno nadopunjavati prostore knjižnice. Dakle, ovo nije samo knjižnica, ovo je društveno-kulturni centar što živi, što bi se reklo 24/7, poručio je
Zgrada će živjeti, može se reći, tek po završetku radova što se očekuje u 2027. godini. Zna se i da će zadovoljavati sve kriterije klimatske neutralnosti, a cijeli projekt financiran je dijelom EU fondovima, a dijelom iz gradske blagajne.

Obilazak Paromlina godinu dana nakon početka rekonstrukcije | foto: Bauštela.hr
– S PDV-om 95 milijuna eura, od čega 54 milijuna ide na izgradnju i ostatak, 40ak milijuna bez PDV-a za opremanje. Što se tiče financiranja, 40 mil eura, manje od pola je fin iz EU fondova, a više od pola direktno iz Gradskog proračuna, nadovezao se gradonačelnik Tomislav Tomašević, ističući kako će u budućnosti projekti stadiona Maksimir i CGO-a u Resniku ipak cjenovno i obuhvatom zasjeniti ovaj, njemu zasad i dalje najdraži projekt.
Na vrhu Paromlina imali smo fantastičan pogled na Gredelju koji se također mijenja. Ondje se treba završiti parking koji bi zamijenio onaj odavno zatvoren pored Paromlina, a više o tome pročitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 9 d 13.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 1 h 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 1 d 21.04.2026
Koncept obloge s vizualnim prodorima osmišljen je s prepoznatljivim simbolima u obliku grba i crvenih i bijelih kvadratića.
15:44 1 d 21.04.2026
Veliki posao na vidiku: Jedna od najljepših dalmatinskih luka širi svoja 'krila' za 30 milijuna eura
Posebno je zanimljiv plan izgradnje suhe marine, koja će uključivati pralište brodova i dizalicu za manipulaciju plovilima.
10:32 1 d 21.04.2026
Jedan dio ceste između Solina i Klisa još u 2006. otvorio je Sanader. Posljednji kilometri završeni su za 250 milijuna eura u 2014., a sad se sanira.
15:07 2 d 20.04.2026
Ogroman posao na zagrebačkom Glavnom kolodvoru: Uz obnovu zgrade i perona, mijenjat će se tračnice
Uz totalnu obnovu zgrade Glavnog kolodvora Zagreb, pripremaju se i radovi na kolosijeku. Treba promisliti kako da što manje utječu na promet.
11:24 2 d 20.04.2026
Ovako izgledaju japanska gradilišta: Kultura gradnje u odnosu na Hrvatsku je nebo i zemlja
Japanska gradilišta su pozitivan 'bauštelski' šok. Imaju informacijske ploče s ilustracijama, mjerače buke i tjedni raspored radova.
10:59 3 d 19.04.2026