Kakva su pravila: Vijest o prevoženju građevnog otpada van 'državnog' gradilišta pokrenula raspravu

Nedavno je na jednom lokalnom portalu osvanula vijest o tome kako se u blizini velikog gradilišta iznad Kaštela prevozi građevni otpad s tog gradilišta (u pitanju je probijanje tunela Kozjak u okviru izgradnje spojne ceste Vučevica). Informacije su ‘dojavili’ čitatelji, a dok o tom slučaju, koliko smo vidjeli, nije bilo službenog očitovanja te nije službeno potvrđeno o čemu se radi, odlučili smo se raspitati o tome kakva su općenito pravila za opisane okolnosti. Prije svega nas je zanimalo može li se građevni otpad s gradilišta izvoziti van tog gradilišta, odnosno koristiti za nasipavanje.

Na području Kozjaka, iznad Kaštela pored grada Splita u tijeku su radovi na velikom projektu. Miniranje tunela Kozjak traje od kolovoza 2024., otkad je gradilište prošlo svašta – od prosvjeda lokalaca, do neometenog nastavka radova na novoj infrastrukturi. U širem smislu, radi se o izgradnji ‘novog ulaza u Split’, a radovi se izvode u fazama.

Prema jednom lokalnom mediju, u blizini ovog gradilišta od 75 milijuna eura, kamioni bez registarskih tablica građevni otpad s tog mjesta su prevozili u obližnji kamenolom. Zainteresirala nas je ova situacija pa smo pogledali propise kako bismo utvrdili kakva su pravila za takvu situaciju, općenito.

Na terenu Kinezi

Prisjetimo se, glavni izvođač za izgradnju tunela i pripadajuće spojne ceste od čvora Vučevica na autocesti A1 do čvorišta na državnoj cesti D8 u Kaštelima je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC). Rade spojnu cestu Vučevica koja uključuje tunel dug 2,5 kilometra i cestu prema magistrali od okvirno 4,3 kilometra, a radovi su vrijedni skoro 75 milijuna eura.

Na području Kozjaka, kako navodi portal.hr, 28. prosinca, kamioni bez vidljivih oznaka prevozili su građevinski materijal. Snimke je, pišu, zabilježio čitatelj tijekom šetnje, a, kako dalje navode, iznenadilo ga je da vozila nisu imala registarske oznake ni obilježja izvođača. Prema portal.hr, Željan Jurlin iz stranke Javno dobro, potvrdio im je da se na taj način građevinski iskop iz gradilišta tunela prevozi u obližnji kamenolom jedne privatne tvrtke.

Prema Jurlinu, piše lokalni portal, kamioni koriste stari vatrogasni i planinarski put, te je ova situacija prijavljena Državnom inspektoratu još početkom listopada. Jurlin im je naveo kako iskop na državnom gradilištu predstavlja državnu imovinu te se stoga ne može koristiti za nasipe. Pogledali smo kakva su pravila za korištenje državnog građevinskog materijala.

Što se ne koristi je – otpad

Nismo se javljali uključenima u ovaj slučaj, no, u teoriji, kako navodi Članak 13. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, posjednik građevnog materijala dužan je, najkasnije do odvoza otpadnog materijala s gradilišta odnosno do završetka radova prvo izdvojiti od otpada materijale za koje je sigurno da će se ponovno koristiti za istu svrhu, a ‘ostatak’ proglasiti otpadom.

– (To je) materijal koji je nastao građenjem, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevine, osim materijala koji se koristi za građevinske svrhe na tom gradilištu, kad se isti izdvoji od građevine odnosno kad prestane biti građevina koju se gradi, održava, rekonstruira odnosno uklanja, piše u Pravilniku.

A smije li se nasipavati?

S druge strane, u Članku 26. stavki 1. Pravilnika o gospodarenju otpadom, nalazi se odgovor na pitanje: ‘Može li fizička osoba postupkom nasipavanja nasipati svoje privatne parcele građevnim otpadom/viškom iskopa koji je otpad?’ U suštini, to je pitanje koje se postavlja vezano za situaciju na Kozjaku, a čini se da postoji ‘kvaka’ koja bi ovo omogućila.

– Za postupak nasipavanja otpada, prilikom upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja za postupak mehaničke pripreme i nasipavanja otpada potrebno je uzeti u obzir činjenicu da se u ovome postupku samo otpad koji je zamjena za materijal koji nije otpad koristi u svrhu nasipavanja iskopanih površina ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju, te se ne koristi u građevinske svrhe, navodi pojašnjenje Ministarstva graditeljstva.

Isti se, dalje piše, ne smatra recikliranim građevnim agregatom koji mora ispuniti uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju. Ako postupak nasipavanja podrazumijeva izvođenje radova koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, te ishođenje akta o uporabi nije propisano propisom koji uređuje gradnju, potrebno je poštivati uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju, istaknuto je u Pravilniku.

Konačno, propis nalaže da se mehanička priprema mora provoditi u prostoru za koji je ishođen akt o uporabi prema posebnom propisu koji uređuje gradnju. Sukladno navedenom za postupak nasipavanja je potrebno ispuniti uvjete propisane Zakonom i Pravilnikom, a postupak je moguće provesti tek nakon upisa pravne ili fizičke osobe – obrtnika u Očevidnik sakupljača i oporabitelja.

Ipak, fizička osoba, odnosno građanin nema zakonsku mogućnost upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja, te je ista dužna predati otpad osobi koja sukladno članku 27. Zakona ovlaštena preuzeti ovu vrstu otpada u posjed.