Nova trasa za promet iz Hercegovine prema Hrvatskoj: Otvoreno gradilište brze ceste od Mostara do naše granice

Započeli su radovi na brzoj cesti koja će povezati Mostar sa zapadnom Hercegovinom i granicom s Republikom Hrvatskom. Projekt je godinama bio u fazi pripreme, a sada je konačno ušao u operativnu fazu gradnje na prvim dionicama kod Gruda. Investitor projekta su JP Autoceste Federacije BiH, dok su izvođači radova domaće građevinske tvrtke. Očekuje se da će brza cesta dugoročno ojačati gospodarsku povezanost Hercegovine s hrvatskom i europskom prometnom mrežom.

Krenula je izgradnja dugo očekivane brze ceste Mostar-Široki Brijeg-Grude-RH. Radovi su započeli na lokalitetu Ledinac, čime je formalno otvorena nova faza infrastrukturnih ulaganja u zapadnoj Hercegovini koja bi trebala donijeti bržu, sigurniju i učinkovitiju prometnu vezu između unutrašnjosti BiH i cestovne mreže Europske unije.

Brza cesta Mostar sjever – Široki Brijeg – granica RH počinje od čvorišta autoceste na Koridoru Vc Mostar sjever. U nastavku trasa ide sjevernim dijelom iznad zone deponije otpada Uborak, te sjeverno od industrijske zone Gajevi. Dalje trasa prelazi preko magistralne ceste M17, gdje je projektirano čvorište/kružni tok na magistralnoj cesti s niveletom brze ceste iznad kružnog toka. Potom se nastavlja nakon nasipa i prelazi rijeku Neretvu mostom i preko lokalne ceste i željezničke pruge.

Kako bi se svladala teška konfiguracija terena u nastavku trase projektirani su: vijadukt Raštani, tunel, vijadukt Orlovac, vijadukt Rudarski kop. Trasa na ovom dijelu završava čvorištem Rudarski kop preko spojne ceste kojim je omogućena direktna veza iz ulice Bleiburških žrtava na brzu cestu.

Obuhvat radova

Izvođenje radova u prvoj fazi uključuje dvije ključne sekcije: Polugrno – Podledinac dužine 5,48 kilometara i Podledinac – Grude Istok dužine 6,36 kilometara. Na prvoj sekciji predviđen je niz infrastrukturnih objekata: petlja Polugrno s naplatnim mjestima, tri podvožnjaka, jedan natputnjak i vijadukt Zvirnjače.

Druga sekcija obuhvaća dvije petlje s naplatnim mjestima, dva natputnjaka, jedan potputnjak i vijadukt Krštelica, čime se osigurava funkcionalna i tehnički kvalitetna prometnica koja povezuje lokalne prometnice sa budućom brzom cestom. Izvođači radova su Hering Široki Brijeg i KTM Brina Posušje, a novac za obje sekcije osiguran je iz proračuna Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, piše jabuka.tv.

Prema projektnim podacima Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH (JP Autoceste FBiH), ova cesta dio je veće dionice Polog – granica RH, ukupne dužine 40,40 kilometara. Ta dionica u službenim projektima podijeljena je u dvije poddionice: Polog – Polugrno i Polugrno – granica RH, s preciziranim planovima infrastrukturnih objekata i vezama na postojeće lokalne prometnice poput petlje Grude Istok.

Strateški kontekst

Službeni dokumenti i komunikacije JP Autoceste FBiH jasno ukazuju da je cilj izgradnje ove brze ceste povećanje prometne sigurnosti, skraćivanje vremena putovanja i rasterećenje postojećih magistralnih cesta, koje su do sada držale ključnu ulogu u prometovanju kroz Hercegovinu. Modernizacija i izgradnja brzih cesta izvan međunarodnog Koridora Vc dio je šire strategije razvoja cestovne mreže u Federaciji BiH koja obuhvaća planirano oko 300 kilometara brzih cesta diljem entiteta, uključujući i smjerove prema granici s Hrvatskom.

Široki Brijeg, Grude i okolna naselja već godinama osjećaju pritisak povećanog prometa, posebno teretnih vozila, na postojećim prometnicama. Stručnjaci ističu da će nova brza cesta omogućiti bolju prometnu povezanost stanovništva i gospodarstva, potaknuti razvoj turizma i investicija te povećati sigurnost svih sudionika u prometu. U projektnoj viziji JP Autoceste FBiH ovaj pravac predstavlja i važnu vezu prema autocestama u Hrvatskoj, što Dugoročno integrira prometnu mrežu BiH s europskim koridorima.

Izazovi

Iako je početak radova zasigurno značajan korak, pred investitorima i izvođačima još je niz izazova. Službeni dokumenti JP Autoceste FBiH pokazuju da su projekti trasirani i projektirani kroz urbane i ruralne dijelove Hercegovine, ali da još uvijek zahtijevaju pažljivo upravljanje eksproprijacijom zemljišta, nadzorom kvalitete radova i usklađivanjem s prostornim planovima općina kroz koje cesta prolazi.

Daljnje faze radova trebaju obuhvatiti i ostatak poddionice Polog – Polugrno te povezivanje s Mostarom i Koridorom Vc, što će zahtijevati dodatna sredstva i koordinaciju s višim razinama vlasti. Kako projekt napreduje, očekuje se i veća uključenost međunarodnih financijskih institucija koje bi mogle osigurati dodatna sredstva za nastavak izgradnje brzih cesta u Federaciji BiH.