Otvorena hrvatska bušotina za 140 milijuna eura vrijednu ORC geotermalnu elektrana, najveću u EU

Na eksploatacijskom polju ‘Slatina 2’ kod Čađavice, tvrtka Geo Power Zagocha započela je izgradnju razradne bušotine Podravska Slatina GT-6. Time proces istraživanja u ovom dijelu Panonskoga bazena, geološki iznimno povoljnom za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode, ulazi u novu fazu. Projekt Geotermalna elektrana Zagocha (GTE Zagocha) postaje geotermalni projekt u najvišoj fazi razvoja u RH. Proizvodit će električnu energiju iz tople vode ispod same lokacije elektrane. Očekivano bušenje je do impresivnih 5.000 m dubine, a ovu zahtjevnu operaciju izvodi tvrtka CROSCO.

Tvrtka Geo Power Zagocha sklopila je s Ministarstvom gospodarstva Ugovor o eksploataciji geotermalne vode na eksploatacijskom polju ‘Slatina 2‘ na razdoblje od 25 godina s mogućnošću produženja. Sklapanje ovoga ugovora, tvrtki omogućuje izvođenje eksploatacijskih radova.

Prije samo godinu dana lokacija buduće elektrane bila je prazno polje. Dosad provedenim zahtjevnim radovima, postala je mjesto na kojem se sastaju visoka inženjerska znanja usko specijaliziranih područja. Eksploatacijsko polje ‘Slatina 2’ danas je jedna od geološki najuzbudljivijih lokacija u zemlji, mjesto inovativne tehnologije, poručuju iz Virovitičko-posavske županije.

Planirana snaga buduće elektrane je 20 MW što ju čini najvećom ORC (Organic Rankine Cycle) elektranom u Europskoj Uniji, a vrijednost investicije premašuje 140 mil. eura. ORC tehnologija jamči zatvoreni, a time i najčišći sustav proizvodnje električne energije. ENNA grupa ovaj projekt razvija od 2022. godine, a elektrana bi najranije s radom mogla početi 2028. godine.

Prednosti geotermalne energije

Geotermalna energija je idealan obnovljivi izvor energije. Hrvatskoj omogućuje vlastitu proizvodnju struje i time doprinosi energetskoj neovisnosti zemlje. Njezina je prednost pred drugim obnovljivim izvorima što je proizvodnja električne energije kontinuirana – 24 sata na dan 365 dana u godini i ne ovisi o vremenskim uvjetima kao što su primjerice količina sunca ili vjetra.

Ova činjenica GTE čini idealnima i za balansiranje elektroenergetskog sustava koji priključuje sve više nestabilnih OIE. Naime, GTE mogu gotovo u realnom vremenu spuštati ili dizati kapacitet proizvodnje električne energije sa 100% na 30 % kapaciteta, ovisno o potrebama elektroenergetskog sustava.

Za lokalnu zajednicu GTE je idealna investicija jer zauzima vrlo malu površinu zemljišta. Naime, najmanja zauzetost površine u odnosu na priključnu snagu, 8 puta manja zauzetost površine u odnosu na solare i 3,5 puta manja u odnosu na vjetar. Istodobno, GTE su ekološki najprihvatljivije jer ne utječu na okolna zemljišta tj nema zagađenja i nema otpada kojeg bi trebalo zbrinjavati.

Dobrobiti za zajednicu

Za gospodarstvo u našoj zemlji dodatni je benefit činjenica da više od 60 % iznosa ukupne investicije uloženog u izgradnju ostaje u RH (izrada bušotina, građevinski radovi, administracija i dokumentacija, projektiranje. Na lokalnoj razini, otvaraju se nova radna mjesta i na taj se način izravno utječe na demografiju lokalne zajednice.

Valja spomenuti i višestruku dobrobit geotermalne elektrane za lokalnu zajednicu. Naime, nakon proizvodnje električne energije, a prije nego što se već korištena topla voda ohladi, ona bi se još jednom mogla iskoristiti i za potrebe lokalne zajednice – u staklenicima, plastenicima, sušarama, za uzgoj ribe, grijanje.

Posebno treba istaknuti da GTE, u usporedbi s ostalim OIE, donosi najveća davanja državi i lokalnoj zajednici kroz najduži period budući da je životni vijek elektrane najmanje 40 godina. Njima se, naime, raspoređuje 5 % prihoda od prodane električne energije, ali i fiksna naknada za zauzetost zemljišta. U konkretnom slučaju GTE Zagocha, radi se o godišnjim prihodima većim od 500.000 eura u slučaju države i općine te oko 300.000 eura u slučaju županije.

Geotermalni potencijal Hrvatske

Prirodni potencijal RH za iskorištavanje geotermalne energije izrazito je velik. Hrvatski dio Panonskog bazena svojom geološkom građom iznimno je povoljno područje za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode. Prema podatcima Agencije za ugljikovodike (AZU), prosječna vrijednost geotermalnog gradijenta na području Republike Hrvatske veća je za čak 60 % od europskog prosjeka.

Bogata povijest istraživanja za nalazištima nafte i plina u Hrvatskom dijelu Panonskog bazena urodila je velikom količinom kvalitetnih geoloških, geofizičkih i bušotinskih podataka, koji se mogu iskoristiti za otključavanje velikog geotermalnog potencijala Hrvatske. RH bi trebala iskoristiti vlastiti prirodni potencijal i strateški se opredijeliti za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora.

No, neupitan potencijal geotermalnog sektora nije dovoljan za uspješan razvoj projekata. Za razliku od drugih oblika obnovljivih izvora energije, prvenstveno sunčanih i vjetroelektrana, geotermalna energija donosi i veliki geološki rizik. Izrada istražnih geotermalnih bušotina u potrazi za ležištem geotermalnih voda u podzemlju često znači i bušenje do 5.000 metara dubine što predstavlja kompleksan, kako tehničko-tehnološki tako i investicijski, pothvat. Velika i intenzivna inicijalna kapitalna ulaganja u geotermalnu energiju predstavljaju najveći izazov za investitore i razvoj samog sektora geotermalne energije.

Aktualni projekti i zapreke

U RH je trenutačno u nekoj fazi razvoja desetak geotermalnih projekata, a prošle je godine izdano 5 novih Dozvola za istraživanje geotermalnih voda. Jedina postojeća geotermalna elektrana u Hrvatskoj, Velika I, nije u funkciji.

Zapreke koje trenutno priječe razvoj geotermalnih projekata, država bi mogla relativno jednostavno riješiti do kraja 2024. godine. Ministarstvo gospodarstva (do kraja rujna) trebalo bi donijeti i prihvatiti NECP (Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan Republike Hrvatske za razdoblje 2021. – 2030.) te u tom planu osigurati dostatne kvote za razvoj geotermalnih projekata. Te je kvote potrebno uskladiti s Dozvolama za istraživanje geotermalnih voda koje je Ministarstvo gospodarstva već izdalo.

Dodatno, potrebno je osigurati premijski model poticanja za koji HROTE treba raspisati Javni natječaj za dodjelu tržišne premije radi poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. U suprotnome, zbog zahtjevnosti razvoja geotermalnih projekata, prije 2030. godine u Hrvatskoj uopće neće biti moguće proizvoditi struju iz geotermalnih izvora.

Najpoznatiji studentski dom u Zagrebu uskoro bi mogla grijati geotermalna energija, doznajte ovdje detalje.