O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 11 d 13.04.2026

Avenue V, ViD Park | ViD Park
Tko god se u nekom trenu od ovog ljeta našao na raskrižju Ulice grada Vukovara i Strojarske ceste morao je primijetiti da se ondje nešto mijenja. Na tom mjestu nakon rušenja starih objekata do 2026. godine trebala bi niknuti luksuzna građevina mještovite namjene na preko 6 tisuća kvadrata i devet etaža.
Svi znatiželjni tako će se morati strpiti, a mi smo provjerili u kakvom je trenutno stanju gradilište projekta Avenue V investitora ViD Park. Na terenu smo zatekli bagere oko iskopine za temelje luksuznog projekte. Bit će ovo prva stambena zgrada sagrađena uz Vukovarsku ulicu na potezu između Držićeve i Ulice Hrvatske bratske zajednice u posljednjih pedesetak godina, kada je ova ulica predstavljala razvoj Zagreba južno od Save prije procvata Novog Zagreba.
Na stranicama projekta može se pronaći kako je zamišljeno da će nova zgrada zrcalne vanjštine jednoj od najfrekventnijih zagrebačkih ulica donijeti novu dimenziju stambeno-poslovnog života i obogatiti ovaj urbani gradski pravac. Zasad je poznato da će spojiti stambeni i poslovne prostore, a u njoj će na 6.500 četvornih metara biti raspoređene 74 stambene jedinice. Završetak gradnje predviđen je tek za 2026. godinu.
– Ovaj ambiciozni projekt će doprinijeti unapređenju kvalitete života u centru grada, nudeći suvremenu infrastrukturu i luksuzan način života. Prilikom projektiranja stanova, pažnja je posvećena svakom detalju kako bi se postigli optimalni tlocrti, s velikim ostakljenim fasadama koje otvaraju poglede u raznim smjerovima, dok promišljene terase, balkoni i sjedeći prostori brišu granicu između unutarnjih i vanjskih prostora. Simbioza jedinstvenosti, estetike i strukturalne profinjenosti ono je što čini ovaj projekt uspješnim, stoji na stranicama investitora.
Jedna od značajki bit će i ‘poluintimni-polujavni prostori’ za koje investitor tvrdi da će afirmirati arhitekturu po mjeri čovjeka. Prostori u zgradi zamišljeni su kako bi obilovali svjetlom, a istovremeno ponudili izvanredni standard gradnje.
Podsjetimo, ovo gradilište kreće se graditi na samom rubu prostora Gredelja, za koji se još 1965. godine u Urbanističkom programu Zagreba i Idejnom urbanističkom rješenju Trnja prvi put pojavljuje ideja da će postati novo središte grada. Uistinu, ovaj predio nakon širenja Zagreba preko Save i postaje njegov centralni dio, no do danas nažalost neiskorišten. Gotovo 60 godina otkad se za Gredelj kuju planovi, može se pratiti niz studija, planova i provedenih urbanističkih natječaja koji su se bavili preobrazbom ovog za Zagreb iznimno značajnog prostora.
U pitanju je područje na kojem se nekada nalazila Tvornica željezničkih vozila Janko Gredelj. Taj prostor Razvojnom strategijom Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine, kako navodi Službeni glasnik Grada Zagreba, prepoznato je kao jedan od strateških projekata Grada. Odnosno, trebalo je ono (još jednom) postati taj Gredelj – novo gradsko središte.
Cilj uređenja ovog prostora bila je ‘revitalizacija napuštenog industrijskog područja Gredelj u svrhu smještaja javnih, društvenih i kulturnih sadržaja te stvaranje novog gradskog središta’, može se pronaći na stranicama Grada Zagreba. Uređenjem Gredelja trebale su se unaprijediti prostorne kvalitete i funkcija grada, poštujući mjeru očuvanja obnove i održivog korištenja kulturne baštine.
Nakon što je Gredelj ‘stajao u gradskoj ladici’ desetljećima, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada predstavio Program gradskog projekta Gredelj u ožujku 2021. godine. Uključivao je pravni temelj, lokaciju, obuhvat i utjecajna područja projekta, povijest razvoja te pregled postojećeg stanja. Nastavno na objavu Programa, nakon izmjene gradske vlasti, Tomaševič je krenuo s preobrazbom Paromlina, dok će ostatak revitalizacije nešto sačekati pa je stambeno-poslovna zgrada prvi korak ka preobrazbi (doduše ne toliko kulturnoj kojoj grad teži).
Što se dogodilo na gradilištu na Sigečici gdje je trebao niknuti luksuzni stambeni kompleks Vrtovi svjetla da se prolaznici boje proći kraj gradilišta jer misle da predstavlja ugrozu? Pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 11 d 13.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 1 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 1 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 1 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 1 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 3 d 21.04.2026
Koncept obloge s vizualnim prodorima osmišljen je s prepoznatljivim simbolima u obliku grba i crvenih i bijelih kvadratića.
15:44 3 d 21.04.2026
Veliki posao na vidiku: Jedna od najljepših dalmatinskih luka širi svoja 'krila' za 30 milijuna eura
Posebno je zanimljiv plan izgradnje suhe marine, koja će uključivati pralište brodova i dizalicu za manipulaciju plovilima.
10:32 3 d 21.04.2026