Lithium SuperPack NG baterija (LSP NG)
Na bateriju LSP NG mogu se spojiti i najzahtjevnija trošila na plovilu poput bočnih potisnika i sidrenog vitla. To otvara nove perspektive primjene.
16:00 3 d 30.03.2026

gradnja obiteljske kuće | foto: Freepik
Koliko danas treba novca za izgradnju kuće u Hrvatskoj? Istražili smo i doznali odgovor. Za primjeru smo uzeli tipičnu dvoetažnu obiteljsku kuću, projektiranu prema važećim tehničkim i energetskim standardima, kakva se danas najčešće gradi na području Zagreba, a za inspiraciju su nam dobro poslužile specifikacije jednog našeg čitatelja iz grupe ‘Građevinski radovi’.
Kuća koju smo odlučili ‘graditi’ tako ima bruto građevinsku površinu od 173,6 četvornih metara, dok korisna stambena površina iznosi 133 četvorna metra. Smještena je na parceli od 457 četvornih metara, a svojim gabaritima i visinom uklapa se u uobičajenu gradnju obiteljskih zona.
Sve uz napomenu kako ovaj primjer ne predstavlja luksuznu vilu, već realan, racionalan model obiteljske kuće za četveročlano kućanstvo. Upravo zato brojke koje slijede posebno su važne za sve koji planiraju gradnju u domaćim urbanim središtima.
Prema službenoj kalkulaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ukupni trošak izgradnje same kuće, bez dodatnih objekata i uređenja okoliša, iznosi nešto manje od 330 tisuća eura. Najveći dio tog iznosa otpada na konstrukciju, koja uključuje temelje, nosive zidove, međukatne ploče i krovnu konstrukciju od armiranog betona.
Riječ je o klasičnoj gradnji, kakva se i dalje najčešće primjenjuje u Zagrebu, s blok opekom debljine 25 centimetara i masivnim armiranobetonskim elementima. Uz grube građevinske radove, značajan dio troška odnosi se na izolacije, krovište, stolariju i ostale radove druge faze gradnje.
Završni radovi, iako najvidljiviji budućim vlasnicima, čine manji dio ukupnog iznosa, ali su i dalje financijski osjetni. Posebno mjesto u troškovima zauzimaju instalacije, pri čemu se ističu strojarske instalacije zbog ugradnje dizalice topline, koja je danas gotovo standard kod novogradnje. Kada se sve zbroji, cijena po kvadratu jasno pokazuje da je gradnja kuće u Zagrebu odavno prestala biti pristupačna širokom krugu građana.

totalna rekonstrukcija struja | foto: baustela.hr
Iznos od 330 tisuća eura, međutim, nije konačna brojka koju investitor mora imati na raspolaganju. U kalkulaciji su dodatno uračunati prateći radovi i objekti bez kojih moderna obiteljska kuća praktički ne može funkcionirati.
Septička jama zapremine 25 kubičnih metara, uređenje parcele i izgradnja garaže značajno povećavaju ukupni budžet. Sama garaža, s neto površinom od 27 četvornih metara, prema ovoj kalkulaciji stoji više od 58 tisuća eura. Kada se dodaju troškovi uređenja okućnice i komunalne infrastrukture, ukupni iznos penje se na više od 424 tisuće eura.
Važno je naglasiti da u taj iznos nije uključena kupnja zemljišta, koja u Zagrebu često predstavlja najveći pojedinačni trošak. Upravo zbog toga mnogi investitori tek tijekom gradnje postanu svjesni stvarne financijske težine projekta. Ovi podaci jasno pokazuju da je realno planiranje budžeta ključ uspješne gradnje.

šalovanje stepenica | foto: bauštela.hr / Ivana Solar
Posebnu stavku čine troškovi projektiranja i stručnog nadzora, koji se u javnosti često zanemaruju ili podcjenjuju. Prema Biltenu Ministarstva, projektiranje ovakve kuće stoji gotovo 160 eura po četvornom metru, dok stručni nadzor dodatno iznosi oko 64 eura po četvornom metru.
Riječ je o trošku koji nastaje prije nego što radovi na terenu uopće započnu, ali je zakonski obvezan i presudan za kvalitetu izvedbe. Bez kvalitetnog projekta i nadzora, rizik od grešaka, naknadnih troškova i problema u korištenju kuće višestruko raste. Iako se mnogima čini kao mjesto za uštedu, stručnjaci upozoravaju da se upravo tu najčešće naprave najskuplje pogreške.
Kada se i ovi iznosi pribroje ukupnoj cijeni, postaje jasno da je prag od 400 tisuća eura za gradnju obiteljske kuće u Zagrebu danas teško izbjeći. Ova kalkulacija Ministarstva stoga ne predstavlja pesimističan scenarij, već realan presjek tržišta u 2025. godini.

mjerenje | foto: Freepik
Lithium SuperPack NG baterija (LSP NG)
Na bateriju LSP NG mogu se spojiti i najzahtjevnija trošila na plovilu poput bočnih potisnika i sidrenog vitla. To otvara nove perspektive primjene.
16:00 3 d 30.03.2026
Sanacija u vojnoj zoni u Splitu: Ministarstvo obrane sprema novosti blizu Spaladium Arene
Blizu Spaladium Arene smještena je poznata vojarna Sveto Letica-Barba. U toj vojarni sada se sprema sanacija, no riječ je o manjim zahvatima.
13:09 6 h 02.04.2026
'Popravak' tunela na pruzi do Splita i Knina: Projekt sanacije iz 2013., a sad se mijenja rok posla
U tunelu iz pedesetih na pruzi Oštarije-Knin, dugom skoro kilometar uočeno je curenje. Projekt je iz 2013., a sad se mijenjaju neki rokovi i cijena.
10:45 9 h 02.04.2026
Otvara se veliko gradilište u Dubrovniku: 1,4 milijuna eura za moderan sustav koji se dugo čeka
Rok za izvođenje radova je šest mjeseci, trasa je poznata, a trebat će puno strpljenja, kako za građane, tako i za turiste.
16:07 1 d 01.04.2026
Susjedi završili dionicu brze željeznice: Ima 12 vijadukata koji prolaze kroz 13 općina
Radovi su bili sve samo ne jednostavni, jer trasa prolazi kroz gusto naseljeno područje.
15:52 2 d 31.03.2026
Nova cesta na istoku Zagreba: Na nju se dugo čekalo, a dio je novog ulaza u grad
Novi istočni ulaz u Zagrebu otvorit će se završetkom dogradnje Kolakove i Branimirove ulice. Nastavak konačno može krenuti, a košta 24 milijuna eura.
16:44 3 d 30.03.2026
Brza cesta koja će spojiti Hercegovinu s Hrvatskom ukupne je duljine oko 60,7 kilometara, a vizura prve dionice već je vidljiva iz zraka.
16:41 3 d 30.03.2026
Otvoreno mega gradilište u Dalmaciji: Kada ova cesta bude gotova Split i okolica će se preporoditi
Dionica od čvora TTTS do čvora Dugi Rat predstavlja ključni segment šireg projekta brze ceste koja će povezati Solin, Stobreč, Dugi Rat i Omiš.
16:40 3 d 30.03.2026