Ozljeda na radu: Što je i što napraviti kada do nje dođe
Ozljede na radu su u građevinskim poslovima učestale. Često pišemo kako je došlo do ozljeda radnika na gradilištu, pri radu sa strojevima ili zbog urušavanja skela na kojima su radili. U ovakvim slučajevima se primjenjuje Zakon o zaštiti na radu, a sve nam je objasnila odvjetnica Blaženka Musulin iz odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Odvjetnica Musulin o zaštiti na radu | Foto: Canva, privatna arhiva
Kada dođe do ozljede na radu, može se voditi prekršajni postupak ili postupak radi kaznene odgovornosti poslodavca, a o tome će ovisiti i ozbiljnost kazne. Cijeli slučaj ispituje i nadležni inspektor rada.
Što je uopće ozljeda na radu?
U Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju stoji kako se ozljedom na radu smatra ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, ali i ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
U istom članku Zakona propisano je da kako se ozljedom na radu smatra i ozljeda koja je nastala na gore opisani način koju zadobije osigurana osoba na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Što nakon ozljede na radu?
Kako točno izgleda cijeli postupak kada dođe do ozljede na radu, objasnila nam je odvjetnica Musulin.
– Odredbom članka 65. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je poslodavac obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici, rekla nam je odvjetnica.
Jednako tako, u istom Zakonu stoji i kako je nadležni inspektor rada dužan obaviti nadzor povodom nastalih događaja. Kako nam je objasnila Musulin, inspektor mora djelovati odmah nakon primitka obavijesti o nastanku takvoga događaja od poslodavca, policije, radnika ili liječnika koji je ozlijeđenoj osobi pružio medicinsku pomoć.
– U svakom konkretnom slučaju može se utvrđivati odgovornost poslodavca za propust u organizaciji radnog procesa. Naime, državni inspektorat može podnijeti zahtjev za pokretanjem prekršajnog postupka protiv poslodavca, što se poduzima ako inspekcijom utvrdi da je bilo postupanje protivno Zakona o zaštiti na radu, odnosno ako utvrdi da poslodavac eventualno nije razradio tehnologiju rada tako da radni postupci ne utječu štetno na sigurnost i zdravlje zaposlenika, kazala je Musulin.
Prekršaj ili kazneno djelo
Procedura postupanja inspektora je propisana odredbom članka 72. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine broj: 115/2018), a kako objašnjava Musulin, ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj može (ovisno o naravi prekršaja) napraviti iduće:
- Usmeno izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja
- Najkasnije u roku od osam dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, počinitelju prekršaja izdati obvezni prekršajni nalog
- Ako inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je povredom propisa počinjen prekršaj, a nije izdao prekršajni nalog iako ga je mogao izdati, podnijet će optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka, najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera
Međutim, u slučaju da inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da bi povredom propisa bilo počinjeno kazneno djelo, odvjetnica kaže da će on onda podnijeti kaznenu prijavu najkasnije u roku od petnaest dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.
Koje su kazne kod prekršaja?
Poslodavac kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršajno odgovaraju sukladno odredbama Zakona u slučaju da ne obavlja poslove zaštite na radu.
– Zakonom o zaštiti na radu predviđena je novčana kazna koja se može izreći i odgovornom poslodavcu, ali i odgovornoj fizičkoj osobi, a prilikom izricanja iste potrebno je voditi računa o težini počinjenog djela, stupnju odgovornosti počinitelja, te okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen, objasnila nam je odvjetnica Musulin.
Kako smo saznali, u istom je Zakonu propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 13.280,21 eura kazniti za prekršaj pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova zaštite na radu ako poslove zaštite na radu ne obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa na temelju njega, dok će se ovlaštena fizička osoba i odgovorna osoba ovlaštene pravne osobe kazniti novčanom kaznom u iznosu od 3.320 eura.
Koje su kazne kod kaznenog djela?
S druge strane, prema Kaznenom zakonu je propisano da će se kazniti onaj tko ne postavi naprave za zaštitu od požara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih plinova, nuklearne energije, ionizirajućih zračenja ili za zaštitu na radu ili te naprave ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u djelovanje ili uopće ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega. Ovdje kazna iznosi od šest mjeseci do pet godina zatvora. Isto tako, kazna je drugačija kad je kaznenim djelom počinjena teška tjelesna ozljeda osobe.
– Ako je tim kaznenim djelom prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina, a ako je prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina, objasnila nam je dodatno odvjetnica. Kao što smo pisali ovdje, prošle je godine umro 21 radnik, a struka smatra da će biti još gore.
