Što kada bi Jadranska magistrala postala trotračna? Kreće velika analiza koja će dati presudu
Prometni kolaps nije nepoznanica u Kaštelanskom zaljevu. Unatoč više oblika prometa koji ovuda prolaze, najkorišteniji je ipak cestovni promet pa dionicom državne ceste DC8 (Jadranska magistrala) u području Kaštela tako dnevno u prosjeku prođe više od 50.000 vozila. Ljeti, taj broj prijeđe i 60.000 pa je očito da obična dvotračna cesta puca po šavovima. Stoga se predlaže izgradnja trećeg traka na oba kolnika, a tu opciju prvo trebaju analizirati stručnjaci. Posao od 40.000 eura potrajat će oko četiri mjeseca.
Može li Jadranska magistrala postati šesterotračna? | Foto: Unsplash
Može li Jadranska magistrala (DC8) na jednom dijelu postati šesterotračna? Na području grada Kaštela koji zauzima središnji dio bazena Kaštelanskog zaljeva i širi se na sjever obroncima planine Kozjak planira se ogroman infrastrukturni zahvat. Državna cesta DC8 koja je na toj dionici izgrađena s dva odvojena kolnika mogla bi dobiti trak više, no stručnjaci prvo moraju dobro razmotriti moguća rješenja.
Važno je istaknuti da na ovom dijelu magistrale najviše vozila dolazi u Split, a nova analiza proučit će kako bi sve skupa izgledalo kad bi se izgradio treći trak na oba kolnika. Je li to rješenje poznatog problema prometne preopterećenosti ovog područja?
Prometni kolaps u Kaštelanskom zaljevu
Grad Kaštela zauzima središnji dio bazena Kaštelanskog zaljeva i širi se na sjever obroncima planine Kozjak. Kaštela je naziv za sedam spojenih mjesta uz obalu zaljeva, a to su Štafilić, Novi, Stari, Lukšić, Kambelovac, Gomilica i Sućurac. Prema popisu stanovništva iz 2021. ova mjesta broje 37.951 stanovnika od čega je 4.766 u Gomilici, 5.076 u Kambelovcu, 5.254 u Lukšiću, 6.537 u Novom, 6.968 u Starom, 6.513 broji Sućurac te 2.837 Štafilić.
Postojeća infrastruktura kojom ćete se provesti ovim područjem definirana je granicama obuhvata zahvata definiranog na sjeveru do autoceste A1 (od čvora Prgomet do čvora Dugopolje), na jugu jekopnena granica, na zapadu do državne ceste D58 (čvor Prgomet – ŽC6112 – Trogir), i na istoku državnom cestom D1 (čvor Dugopolje-Bilice).
Prometni sustav promatranog područja trenutno čini cestovna mreža državnih i županijskih cesta s pripadajućim autobusnim kolodvorima, željeznička mreža s postajama te putničkim, teretnim i ranžirnim kolodvorima, ali i morske luke, lučki terminali, te zračna luka. Cestovni promet, konkretno državne ceste, ipak se najviše koristi, a glavna prometnica po značaju i frekventnosti je pravac D8. Upravo zbog prevelikog korištenja, razmatra se opcija o dogradnji još jednog traka na toj cesti.
Ilustracija | foto: Unsplash; Jamie Street
Druga najprometnija dionica
O preopterećenosti govore brojke, budući da je na brojačkom mjestu 5.423 u Solinu izbrojan prosječni godišnji dnevni promet od 54.703 vozila na dan, dok ljeti brojka vozila na tom dijelu doseže i 64.186 vozila na dan. Inače, ovo je druga najopterećenija dionica na mreži državnih cesta.
Iako je kod prometnih problema često pitanje vrijedi li cestu prošitiri, odnosno hoće li to dozvati više prometa, ili ne – u ovom slučaju, čini se da druge opcije nema. No, sve još trebaju pokazati stručnjaci. U ovom postupku nabave, analizu mogućnosti izgradnje dodatnog traka, to jest proširenja Jadranske magistrale na spornoj dionici razmotrit će Geoprojekt kojemu je javnim natječajem pripao taj posao.
U Elektroničkom oglasniku javne nabave može se pronaći da su za posao odabrani početkom listopada, a ugovor s naručiteljem Hrvatskim cestama (HC) sklopili su u studenom. Također, vidljivo je da će u odnosu na procijenjenih 60.000 eura, analizu dogradnje D8 napraviti za ‘samo’ 37.000 eura, bez uračunatog PDV-a. Evo i što sve trebaju uzeti u obzir, i kako točno moraju analizirati možebitno novo optimalno prometno rješenje.
Četverotračna državna cesta
Prisjetimo se prvo, predmetna dionica izgrađena je u profilu ceste s dva odvojena kolnika. Najveći dio prometa sa zapada šireg splitskog područja koristi magistralu za dolazak do Splita.
Planira se analizirati mogućnosti dogradnje trećeg kolnika državne ceste, najvećim dijelom na području Kaštela, a manjim dijelom i na području Solina i Trogira. U obzir će trebati uzeti postojeću izgrađenost te druga prostorna i prometno-tehnička ograničenja.
Zna se da analiza treba obuhvatiti tri glavna područja. To su dio od raskrižja magistrala-Plano, DC409-Kaštel novi do budućeg čvora Kaštel Kambelovac na DC8, drugi dio od tog čvora do čvora Kaštel Sućurac (spoj D8 i planirane ceste Novi ulaz u Split) i, konačno, dio od planiranog čvora Kaštel Sućurac do raskrižja DC8 da ŽC6253 i ŽC6139.
U plan ulazi i ‘Novi ulaz u Split’
Za sve navedene dijelove treba izraditi prometnu analizu s prometnim modelom, u kojemu će se razmotriti trenutno stanje na DC8. Bit će nužno i procijeniti stanje nakon izgradnje ceste čvor Vučevica-tunel Kozjak-čvor Kaštel Kambelovac na D8. U predviđanju u obzir treba uzeti i most preko Kaštelanskog zaljeva.
Uz sve dosad navedeno, traži se utvrditi prostorna i prometno-tehnička ograničenja dogradnjom trećih traka na postojeća dva kolnika državne ceste, koje bi značilo proširenje s postojeće četverotračne na šesterotračnu cestu. Potom temeljem prometnih analiza i modela treba napraviti tehnička rješenja pa izabrati najbolju varijantu, ali odmah i izraditi idejno građevinsko prometno rješenje koje dodatnih traka na ovom dijelu D8.
Analiza po poglavljima
Po poglavljima analiza mora proći uvodni dio u kojemu će se opisati područje obuhvata, prikazati ciljeve analize, te metodologiju rada. Nadalje, treba analizirati važeću prostorno-plansku dokumentaciju na području zahvata, pa ponuditi pregled stanja postojeće ceste. Tu ulaze stanje kolnika, tehnički i vozni elementi ceste, te prolaz kroz naseljena mjesta i zaštićena područja.
Zatim bi trebalo navesti prometnu analizu, opisujući prometne tokove na ovom dijelu Jadranske magistrale, kao i buduće prometne potrebe. Podnijeti inženjersko-geološki i hidrogeološki izvještaj, opisati geodetske podloge, i tako dalje. Zatim bi se iznijelo i idejno građevinsko rješenje – podijeljeno u tri predviđena dijela izgradnje.
Teško da će proći bez rušenja
Kako cjelokupna dionica prolazi kroz urbano područje Kaštela, za očekivati je da će dogradnjom trećeg kolnika ući u privatne parcele sa izgrađenim objektima na njima, napomenuto je u idućem dijelu projektnog rješenja. Stoga će biti nužno dati i točan popis katastarskih čestica s objektima koje će trebat rušiti, a u toj varijanti i s procjenom troška.
Tehnički elementi ceste, naravno, trebaju biti usklađeni s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste te udovoljavati svim sigurnosnim uvjetima u prometu. Razumije se, izrađivač analize bit će dužan organizirati tim stručnjaka maksimalnih kompetencija te na vrhunskoj organizacijskoj i stručnoj razini provesti analize, te izraditi ju i prezentirati. U analizi, između komentara, smjernica i zaključaka, treba konačno jednoznačno definirati najprihvatljivije rješenje u okviru poslova koji su predmet projektnog zadatka.
