Stručnjak koji je gradio splitski stadion: Problem je puno ozbiljniji od otkazivanja jednog vijka
Profesor emeritus dr. sc. Bernardin Peroš, inženjer koji je bio u nadzornom timu stručnjaka pri izvođenju i osiguranju kvalitete čeličnih konstrukcija u vrijeme gradnje stadiona, kaže kako je na splitskom Poljudu problem puno ozbiljniji od otkazivanja jednog vijka i njegove zamjene.
Foto: hajduk.hr
Poljudska arena – gradski stadion i ponos grada Splita više je nego spreman za obnovu, pogotovo nakon što se neki dan na stadionu odvojio jedan od nosača. Sigurnost i stanje konstrukcije stadiona izgrađenog još 1979. godine mnoge je zabrinuo, a pogotovo nakon fotografija na kojima se vidjelo kako su metalni štapovi koji su se odvojili od tzv. metalne polukugle fiksirane u betonsku konstrukciju gledališta sanirane povezivanjem odvojenih dijelova običnom tankom žicom.
Vlasnik samog stadiona je Grad Split koji ima zakonsku obvezu održavati svoj objekt, no sudeći po komentarima stručnjaka taj posao možda i nisu shvatili najozbiljnije.
Profesor emeritus dr. sc. Bernardin Peroš, sa splitske “Građevine”, inženjer je koji je bio u nadzornom timu stručnjaka pri izvođenju i osiguranju kvalitete čeličnih konstrukcija u vrijeme gradnje stadiona, a sada je za Slobodnu Dalmaciju komentirao stanje na Poljudu.
‘Sve se da popraviti, ali nužno je reagirati’
– Grad bi se trebao malo odgovornije odnositi prema svojoj imovini. Stadion je napravljen tako da bude u funkciji 100 godina. Već je prošlo 40, ali čeka nas još 60 godina tijekom kojih objekt mora biti funkcionalan. Nije se dogodilo ništa alarmantno, sve se da popraviti, ali nužno je reagirati, kazao je na početku prof. Peroš.
On i njegovi kolege u više su svojih izvještaja posljednjih 30 godina upozoravali Grad na stanje stadiona i na zakonsku obvezu njegova održavanja.
– Stvarnost potvrđuje naša upozorenja! A poruka je jednostavna i svima lako razumljiva: Grad se mora ozbiljnije pozabaviti stanjem trošnosti nosivih konstrukcija, betonskih i čeličnih. A mi svjedočimo neodgovornosti. Zakon o građenju navodi obvezu godišnjih pregleda, ali i petogodišnjih, tzv. glavnih pregleda. To je obveza investitora.
Ovo je samo dio problema
Koliko se sjećam, zadnji veći pregled obavljen je 2004. godine i tada smo dali uvjetovano mišljenje: napisali smo da treba izmijeniti leksanske ploče na krovištu. Već tada su bile krte i nisu odgovarale svojoj namjeni, kazao je prof. Peroš koji smatra kako je ovo samo tek dio problema.
– Ljudi moji, problem je puno ozbiljniji od otkazivanja jednog vijka i njegove zamjene, toga treba biti svjestan, zaključio je za Slobodnu Dalmaciju.
