U dvije godine skočio broj građevinskih obrta za 30 posto, najviše vodoinstalatera
Obrti u građevini otvaraju se na svakom koraku. Samo u protekle dvije godine otvoreno ih je 3.211, i to najviše iz sektora vodovodne i plinske montaže. No, paralelno, na tržištu rada kronično nedostaje građevinaca sa stručnim znanjem o energetski učinkovitim tehnologijama, te se upozorava kako u segmentu održive gradnje neće biti značajnih pomaka dok se ovaj problem ne riješi.
Posljednjeg dana siječnja 2021. Hrvatska je imala 10.372 aktivna obrta u građevinarstvu, dok istoga dana ove godine 13.583 obrta ima registrirano građevinarstvo kao glavnu djelatnost. Prema NKD-u najviše njih u kategoriji Uvođenje instalacija vodovoda, kanalizacije i plina i instalacija za grijanje i klimatizaciju (1.882 obrta), ostali završni građevinski radovi (1.716 obrta) te u postavljanju podnih i zidnih obloga (1.466 obrta), izvještavaju iz Hrvatske obrtničke komore.
Zarada veća za 21%
Ističe se i kako je unatrag godinu dana otvoreno je 1.420 novih građevinskih obrta. Tako su, prema informacijama Državnog zavoda za statistiku, protekle godine izdane 11.564 građevinske dozvole odnosno 3,6 posto više nego 2022. godine. Paralelno predviđena vrijednost radova iznosila je nešto više od sedam milijardi eura što je oko 21 posto više nego godinu ranije.
S obzirom na ekspanziju građevine, ali i paralelnu potrebu za ostvarenjem energetskih ciljeva do 2030., pokrenut je projekt CRO skills RELOAD na kojem sudjeluju Građevinski fakultet iz Zagreba, Hrvatski savjet za zelenu gradnju, REA Sjever, Zajednica graditeljskih škola RH te Hrvatska obrtnička komora. Cilj projekta je ponovno uspostaviti Nacionalnu kvalifikacijsku platformu te poboljšati Nacionalne smjernice za kontinuiranu izobrazbu građevinskih radnika, a napravljena je i sveobuhvatna analiza građevinskog sektora te obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Nedostatak kvalificirane radne snage
Analiza je pokazala da nedostatak kvalificirane radne snage u građevinskom sektoru rezultira dramatičnim povećanjem uvoza radnika, često iz zemalja s drugačijim obrazovnim sustavima i tehnološkim pozadinama. Edukacija tih radnika o energetski učinkovitim tehnologijama postavlja značajan izazov za postizanje ciljeva do 2030. godine.
Analizom ankete Hrvatska obrtnička komora otkrila je i da između 40 i 60 posto njih, ovisno o vrsti radova, smatra da im nedostaje znanja o energetski učinkovitim tehnologijama te izražava želju za dodatnim obrazovanjem.
Bez radnika nema razvoja
Provedena je temeljita analiza trenutno dostupnih kolegija na visokim učilištima, koja ukazuje na to da tek mali broj studenata izlazi na tržište rada s kompetencijama povezanim uz EnU-om i obnovljivim izvorima energije. U dokumentu se procjenjuje da je potrebno 24.530 strukovnih radnika i 5800 inženjera kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine.
Iz priložene analize proizlazi da je godišnje potrebno obučiti najmanje 500 građevinskih radnika, 500 radnika za OIE, 435 inženjera građevinarstva, 290 arhitekata, 145 inženjera strojarstva i 145 inženjera elektrotehnike kako bi stekli potrebne vještine i znanja.
Doznajte ovdje koja su najčešća obrtnička zanimanja na gradilištima.