Bauštelska reportaža: Kako će dvorac Erdödy zasjati u punom sjaju

Dvorac Erdödy najstariji je sačuvani spomenik kulturne baštine u Jastrebarskom. U zaborav je pao prije više od 30 godina, a prije dvije godine je započela njegova kompleksna sanacija. Dvorac, koji je zidan od kamena i opeke zatečen je u vrlo lošem stanju. Pažljivom rekonstrukcijom većina važnih elemenata vratit će se u izvorno stanje. Iako je cilj korištenje originalnih materijala, poput stare opeke i kamena, loše stanje konstrukcije dvorca zahtijevalo je i modernije zahvate. Tijekom obnove pronađeni su vrijedni elementi, poput gotičkih prozora i kamenog poda. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 26 milijuna eura, a predviđeno je da radovi budu završeni sredinom 2026. godine. Nakon obnove, dvorac će zasjati u punom sjaju i postati kulturni i povijesni centar grada Jasterbarsko.

Zapušten od 90-ih godina prošlog stoljeća, dvorac Erdödy je desetljećima vapio za obnovom. Ovaj objekt povijesna je riznica Hrvatske i Grada Jastrebarskog koji je prije dvije godine započeo obnovu nekadašnje rezidencije obitelji Erdödy. Radovi na dvorcu su kompleksni i zahtjevni, a završetak radova predviđen je za 2026. godinu. Posjetili smo gradilište i saznali kako napreduje obnova te kako se konzervatori i građevinci zajedničkim snagama nose s brojnim izazovima.

Od stoljeća 15.

Hrvatsko-ugarska velikaška obitelj Erdödy jedna je od najpoznatijih u našoj povijesti. Diljem Hrvatske imali su velik broj posjeda, a među njima i dvorac u Jastrebarskom. Dvorac Erdödy datira još u 15. stoljeće i najstarije je zdanje na području grada. Od 16. stoljeća pa sve do 1922. godine bio je u vlasništvu obitelji Erdödy po kojoj je i dobio ime. Tijekom svih tih silnih godina, prošao je kroz velike preinake, a originalno se sastojao od četiri kule, od kojih su sačuvane dvije.

– U 16. stoljeću je bio uglavnom drven i u sredini je imao zidanu kulu. U sljedećoj fazi je bio renesansni kaštel koji je imao opkop, a u toj fazi su dodane i četiri ugaone kule. Danas su sačuvane dvije, a da su postojale četiri, vidi se u temeljima. Nakon toga je bio barokni dvorac koji je imao rezidencijalni funkciju, ne samo obrambenu i vojnu. Onda dobiva trijemove u unutrašnjem četverokutnom dvorištu. Opkopi su djelomično zatrpani, a izgrađen je i engleski perivoj. Ta faza traje do 19. stoljeća, poklapa se s ukidanjem kmetstva, što je tom staležu uskratilo materijalna dobra i primanja, rekao nam je arhitekt i konzervator, Darko Kovač s kojim smo razgovarali na gradilištu.

Upravo je to i jedan od glavnih razloga zašto su svi dvorci počeli propadati. Jednostavno, kad vam se nešto kao staležu uskrati onda vaša financijska i ukupna moć pada.

Postojala je još jedna faza, a to je ona do 1922. godine, kad je umro zadnji Erdödy. Nakon toga došao je Drugi svjetski rat, a za vrijeme bivše države bio je u društvenom vlasništvu. Prije nego je dvorac napušten, imao je funkciju dječjeg doma, a do 90-ih je služio kao zavičajni muzej i restoran.

Puno stilova, puno povijesti

Povijesne i kulturne građevine nerijetko su kombinacija različitih stilova, pogotovo ako su se dugi niz godina gradile, obnavljale ili pak bile u posjedima različitih vlasnika. Dvorac je prošao sva ona najvažnija umjetnička razdoblja, a usudio bih se reći i najljepša, od renesanse do gotike.

– Dok je bio renesansni kaštel, tu je bio most, imali ste podizna vrata koja su bila na ovom postojećem dijelu. To je bila kombinacija stilova, svega pomalo. Ovi prozori su kasni srednji vijek, gotika. Pa onda taj Wasserburg tip dvorca je renesansni, uvijek je bio skromno dekoriran, na pročelju niste mogli vidjeti puno ukrasa, stoga je i manje zahtjevan što se tiče same obnove. Ovi tipični unutarnji trijemovi su barokna faza, a prije nego su bili zidani, su bili drveni, ispričao nam je Kovač.

Puno smo puta u hrvatskim medijima čuli nebulozne najave kako će se nešto sagraditi još ljepše i starije. To je nemoguće, treba se prilagoditi situaciji i pozabaviti se s postojećim stanjem. Može se reći da su i to razlozi zašto je obnova kompleksna. Određena faza se ne može vratiti, već se sve mora rekonstruirati tako da se postojeće stanje obnovi i da se valoriziraju zatečeni elementi.

Opeka i kamen

Zidovi i svodovi dvorca su povijesno zidani od kamena i pune opeke starog formata. Zanimljivo, najstarije sumerske i asirske građevine bile građene opekama vezanima blatom ili bitumenom, a kao što vidite, koristi se i dan danas.

Ideja je bila da se ne rade rekonstrukcije s novim materijalima. To je u nekim situacijama moguće, a u nekima nije, pogotovo što se tiče opeke. Nakon toliko dugog neaktivnog perioda, opeka je počela propadati, odnosno gubiti svoju čvrstoću. Tako se ne može koristiti stara opeka, već ona nova. Ista je situacija i s kamenom. Cilj je da se koriste tradicionalni elementi, ukoliko je to moguće.

Tehnike zidanja

Obnova dvorca Erdödy je specifično gradilište na kojem je i potrošnja materijala količinski ogromna. Prvenstveno, jer je riječ o dvorcu, građevini koja je drugačija, koja može ‘ispričati’ jako puno povijesnih priča, a nosi i jednu, nazovimo to, kulturnu težinu. Na dvorcu se ne zidaju obični zidovi, već zidovi od metar pa do preko dva metra. Također, postoje i razni vezovi koji se ne susreću u današnjoj građevini.

Klasična zidanja idu s tradicionalnim materijalima – punom opekom i kamenom. I to sve prema izvornim pozicijama, ono što je nekad bilo zidano kamenom, zida se kamenom, ono opekom, zida se opekom. Ista stvar je i sa svodovima dvorca, saznali smo na gradilištu.

Osim zidanja, i konstrukcija se morala ojačati. Ona se rade u armiranom betonu ili u čeliku, što je i dalje sve po projektu konstruktera.

– Zbog lošeg stanja dvorca morala se učvrstiti konstrukcija kako bi a neki od radova su: duboko temeljenje metodom mlaznog injektiranja, rušenje i ponovna izvedba dotrajalih dijelova konstrukcije, ojačanje pojedinih konstruktivnih elemenata sustavom FRCM, prošivanje i injektiranje pukotina i dotrajalog ziđa, zamjena i reparacija drvenih elemenata krovišta i međukatnih konstrukcija i drugo, rekli su iz Grada.

Saniraj pa vrati

Gradilište je trenutačno vrlo aktivno, a restaurirani povijesni elementi se polako vraćaju na svoje originalne lokacije. Cilj je vratiti što autentičniji izgled, koliko god je to moguće. Kako je dvorac zatečen u jako lošem stanju, bilo je bitno sanirati objekt tako da on bude funkcionalan.

Primjerice, zidovi koji su srušeni u kamenu, taj isti kamen se čisti i četka te se vraća u isti zid. Svi kameni stupovi koji se mogu vidjeti su demontirani, slani na radionicu na reparaciju, i vraćeni na izvorna mjesta.

– Jedan od uvjeta je bio da se što više materijala vrati, da se ne rade rekonstrukcije s novim materijalima. To je u nekim situacijama moguće, a u nekima nije. Konstruktivnim zidovima se koristi nova opeka, a svuda gdje nije potrebno za sve obloge i za neke vijence, za neke lagane prezide, koristi se stara opeka, tu je neki faktor ekološkog postupanja, da ne bacamo materijal koji se da upotrijebiti, ali da on bude što autentičniji što se načina i načina i tehnologije zidanja, a i korištenja postojećeg materijala gdje je god to moguće, rekao je konzervator.

Pokazao nam je Kovač kameni svod koji je prezidan te sačuvani pločasti kamen. Primjerice, taj kamen se s istog svoda uklonio, počistio i vratio na svoje mjesto. Takva je ideja u svim onim situacijama u kojim se to može napraviti. Neki dijelovi su bili u toliko lošem stanju da se, konstrukcija morala učvrstiti armiranim betonom. Tih 30-ak godina inertnosti oko obnove je napravilo svoje. Ovo je bio spas u zadnji čas.

Pažljivi zahvati

Kako kažu iz Grada, tijekom rušenja trebalo je očuvati i adekvatno zbrinuti povijesne materijale, kao i specifične elemente prostora, uključujući vrijedne detalje poput ostataka nekadašnje kapelice i drugih arhitektonskih osobitosti.

– Vi u tom materijalu možete pronaći komad nekog stupa, iz neke ranije faze što može biti zanimljivo. Ljudi su kamen uvijek reciklirali. Ako je kamen dobro isklesan, on se može uvijek ponovno upotrijebiti u nekom zidanju. Tako možete pronaći neku rimsku stelu (kamenu ili drvenu ploču) u kući iz 18. stoljeća npr. Taj čovjek je vidio ovo je dobar komad mramora, pravilan, njega ću zazidati, ako je dekorativan, još bolje, objasnio je Kovač.

Iako se terminološki kaže da su se vršila rušenja, to su bili vrlo oprezni zahvati. Nije se rušilo bagerom i kuglom nego se izuzetno pazilo. Svodovi bi se dobro skinuli, statički učvrstili, konsolidirali, a onda vraćeni tako da se dobije izvorna forma. U pitanju su tradicionalni načini s tradicionalnim elementima.

Na gradilištu smo znali kako su se izbjegavale i štemerice. Sva štemanja su mijenjana dijamantnog tehnikom, vodenim bušenjem… Kamen je dijamantno rezan kako bi se izbjegle sve moguće vibracije.

Gotički prozori i Erdödyjev grb

Tijekom izvođenja radova postoji niz konzervatorskih mjera kojima se pazi na određene vrijedne elemente. U prostoriji na prvom katu otkrivena su dva gotička prozora i kamena podna ploča. Takva otkrića upućuju na to da se u tom prostoru nalazila kapelica.

– U ovoj prostoriji nađen je kameni svod, a onda daljim istraživanjima, vidjelo se da je zazidan otvor. Sve se pažljivo otvorilo i pronašao se gotički prozor. Može se vidjeti i rub drugog gotičkog prozora. Prema dokumentima i razdiobama smo znali da postoji, ali nismo mogli znati gdje točno. Ovi gotički otvori su tipičnog formata palače ili crkve, a postoji i kameni pod koji je nalazi u ovoj prostoriji, pojasnio je sve Kovač.

Isto tako, lijevo od glavnog ulaza u dvorac, postoji kamenoj grb obitelji Erdödy. Cijelo vrijeme je na zidu, a restaurirat će se na licu mjera. Čitav niz postojećih povijesnih elemenata je ili zaštićen ili će se vratiti na izvornu lokaciju. Neki oslici, koji se pojavljuju na kulama su strapirani, odlijepljeni od žbuke, ali vratit će se u završnoj fazi. Zapravo je riječ o raznim dekorativnim elementima.

Završetak sredinom 2026.

Završetak ovih zahtjevnih i vrlo kompleksnih radova je predviđen sredinom 2026. godine. Njihova vrijednost je 19,2 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost projekta 26 milijuna eura. Znate kako se kaže, kad sve bude gotovo, isplatit će se svaki cent.

Nakon završetka radova, ovaj prostor od više od 5.000 kvadrata bit će centar kulturnog života i kulturnih događanja u Gradu Jastrebarsko, s muzejskim izložbenim prostorima, glazbenom tematskom cjelinom i prostorima za djelovanje udruga u kulturi te popratnim komercijalnim prostorima, rekli su nam iz Grada. U svakom slučaju, kad sve bude gotovo, dvorac će zablistati u najvećem sjaju i dodatno uljepšati lice grada.

Preostale bauštelske reportaže pronađite na poveznici.