O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 9 d 13.04.2026

urušavanje u Kupskoj ulici 2007. | YouTube screenshot (Večernji list)
Dana 23. rujna 2007., dakle prije 17 godina zbog gradilišta je došlo do urušavanja ulice u zagrebačkom naselju Martinovka. Radi ovog događaja krov nad glavom je izgubilo čak više od deset obitelji s djecom i starijim ljudima. Na sreću, nitko nije bio ozlijeđen.
Urušavanje se dogodilo 2007. godine, zbog izvođenja radova na izgradnji poslovne zgrade HEP-a s podzemnom garažom i trafostanicom. Ista građevina uspješno je podignuta te i dalje postoji na ovom mjestu. Krenulo e urušavati kada je pukla betonska oplata iskopa gradilišta, a u jednom je trenutku kroz pukotine počela nadirati voda, prenijela su 24sata.hr.
Isprva, pisalo se nakon urušavanja, se tlo krenulo tresti. Potom je jedna obiteljska kuća potonula u provaliju, a s kućom i desetak metara ceste. Nešto kasnije, krenulo je i urušavanje drugih kuća. Za oko 50 ljudi koji su izgubili dom, novi dom je osiguran u naselju Remetinec.
Cijeli događaj tu nije završio, te se dio stanara Kupske ulice nešto manje od sedam godina kasnije i dalje borilo s posljedicama. Neki su dobili odštete i obnovili kuće, dok su drugi dobili premalo da bi se oporavili od nanesene štete.
Zgrada HEP-a podignuta je na gradilištu zbog kojeg se uopće dogodilo urušavanje, dovršena je 2014. godine, a u veljači te godine ondje je smješteno 450 radnika kojima je postala novo radno mjesto. Nešto ranije, 2011. godine, stanarima Kupske ulice urušene u rujnu 2007. godine stiglo je rješenje Općinskoga građevinskog suda na tužbu zbog ometanja posjeda.
Ovim rješenjem HEP kao investitor te Tehnika kao glavni izvođač radova na gradilištu poslovne zgrade i garaže oslobođeni su odgovornosti za podrhtavanje tla, puknuća pročelja kuća, urušavanje ulice, kao i prisilno iseljavanje susjeda, pisao je jutarnji.hr.
Nakon nesreće, stanari koji nisu imali drugu opciju no napustiti domove nekoliko su mjeseci živjeli u hostelu, a naknadno su morali platiti i 5.500 kuna sudskih troškova. Prema sudskom rješenju, prihvaćena je obrana HEP-a i Tehnike o neosnovanosti tužbe budući da tužitelji nisu uspjeli dokazati kako se urušavanje dogodilo zbog gradnje, da su svi vlasnici kuća, kao ni da je gradnja uzrokovala urušavanje.
Neki od stanara nakon ovakvog ishoda bili su očajni, tvrdeći kako su bili u pogibeljnoj opasnosti, kao i njihovi članovi obitelji. Kako su neki od njih komentirali nakon što je doneseno sudsko rješenje, da nisu napustili domove, ‘završili bi u jami’.
Prije godinu dana, osigurano je 2 milijuna eura za zbrinjavanje stanovnika i sustav ranog upozoravanja na odron, a više pročitajte ovdje.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 9 d 13.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 h 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 1 d 21.04.2026
Koncept obloge s vizualnim prodorima osmišljen je s prepoznatljivim simbolima u obliku grba i crvenih i bijelih kvadratića.
15:44 1 d 21.04.2026
Veliki posao na vidiku: Jedna od najljepših dalmatinskih luka širi svoja 'krila' za 30 milijuna eura
Posebno je zanimljiv plan izgradnje suhe marine, koja će uključivati pralište brodova i dizalicu za manipulaciju plovilima.
10:32 1 d 21.04.2026
Jedan dio ceste između Solina i Klisa još u 2006. otvorio je Sanader. Posljednji kilometri završeni su za 250 milijuna eura u 2014., a sad se sanira.
15:07 2 d 20.04.2026
Ogroman posao na zagrebačkom Glavnom kolodvoru: Uz obnovu zgrade i perona, mijenjat će se tračnice
Uz totalnu obnovu zgrade Glavnog kolodvora Zagreb, pripremaju se i radovi na kolosijeku. Treba promisliti kako da što manje utječu na promet.
11:24 2 d 20.04.2026
Ovako izgledaju japanska gradilišta: Kultura gradnje u odnosu na Hrvatsku je nebo i zemlja
Japanska gradilišta su pozitivan 'bauštelski' šok. Imaju informacijske ploče s ilustracijama, mjerače buke i tjedni raspored radova.
10:59 3 d 19.04.2026