O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026

ugradnja limenog krova | foto: Freepik
Lim je vrlo popularan materijal za prekrivanje kuće. Uz crijep, se pozicionirao kao top odabir. Lim za krovište sa sobom donosi mnogobrojne prednosti među kojima se ističe dugovječnost, odlična zaštita od vode i ogromna lepeza dostupnih modela i boja. No, sve to ne znači ništa ako se profesionalno ne ugradi.
Upravo je to razloga zašto su u nevremenu koje je poharalo Hrvatsku najviše oštećeni objekti s limenim krovovima. Veliki komadi limova koji lebde na vjetru držeći se o niti za objekt ili pak oni u letu koji tjeraju strah u kosi nisu ugrađeni po pravilima struke, objašnjava nam to limar s 30 iskustava ugradnje limenih krovova. Zatekli smo ga pri sanaciji štete nastale u oluji u Osijeku, a čim smo razgovor započeli ukazao je na zanimljivu činjenicu koja govori sve.
– Internet je pun snimaka kako lete limeni krovovi, treba pogledati te komade lima iz blizine i svima će biti jasno zašto su se odvojili od površine. Na svakome od njih primijetit ćete dijelove letvi u koje su zakucani obični čavli. To je jasan znak da nisu dobro učvršćeni, odnosno da pod konstrukcija za limeni krov nije napravljena prema pravilima struke. Što danas, na žalost, nije ništa neobično. Uzorak prema kojemu se zna raditi, pa onda krov leti, je da se konstrukcija učvršćuje u letve čavlima od 100 milimetara do 50% dubine. To je u startu pogrešno jer uzrokuje rastvaranje drveta i učvršćivanja nema, objašnjava Stojan Martinović, vlasnik Tvrtke Lim.
Dalje objašnjava kako je više puta doživio da se od njega traži da limeni krov postavlja na ovakav ili slične, neučinkovite načine, no da je to odbio. Kaže, postoje pravila struke koja se zbog sigurnosti imovine i ljudi moraju poštovati.
– Danas su vremenski uvjeti sve češće ekstremni. Kada su u pitanju limeni krovovi učvršćivanje na pod konstrukciju mora biti obavljeno uz pomoć vijaka, po principu jedan val jedan vijak. Tako učvršćen limeni krov dugo će potrajati i vjetar ga ne može otkinuti. Niti jedan koji sam tako ugradi 30 godina koliko radim nije se odvojio od podloge, bez obzira na silinu vjetra, zaključuje Martinović.
A kako vjetar uopće podigne krov, i to ne samo limeni, nego bilo koji, pitanje je koji si danas postavljaju mnogi dok čekaju majstore. Odgovor smo također potražili među iskusnim krovopokrivačima.
Doznajemo, potreba je tek jedna mala rupa u limu, ili jedna otpali biber-crijep da se krovište nađe među oblacima. Naime, kada vjetar u velikom naletu prođe kroz takvu rupu on pod konstrukciju krova ispuni ogromnom brzinom dok točke pucanja! Zato, provjeravanje ispravnosti krova treba redovno činiti, minimalno jednom godišnje.
Pročitajte ovdje sve o golemoj infrastrukturnoj šteti nastaloj u nevremenu 19. srpnja koja će se sanirati mjesecima.
O hlađenju treba razmišljati prije prvog toplinskog vala. Danas su dostupne inovacije koje troše manje, filtriraju zrak i prilagođavaju se prostoru.
10:30 12 d 13.04.2026
Ovo su četiri staklene zgrade koje mijenjaju Zagreb: Sve bi trebale biti završene već ove godine
Uz četiri važne prometnice već više od godinu dana rastu i četiri poslovno - stambene zgrade kojima dominira jedan materijal - staklo.
10:19 16 h 25.04.2026
Radovi obnove ulaze u intenzivnu fazu u kojoj se paralelno odvija više ključnih aktivnosti. Projekt napreduje stabilno, uz prilagodbe uvjetima.
10:17 16 h 25.04.2026
Željeznički projekt stoljeća od 900 milijuna eura, HŽ otkriva što se već radi na trasi
Uz izgradnju drugog kolosijeka i kompletnu rekonstrukciju postojećeg, planirana je modernizacija kolodvora, stajališta i prateće infrastrukture.
15:56 2 d 23.04.2026
Projekt obuhvaća i hortikulturno uređenje prostora, kako bi se prometnica uklopila u okoliš, a tijekom radova predviđen je i arheološki nadzor.
15:51 2 d 23.04.2026
Most uz najpoznatiju močvaru u Hrvatskoj treba sanaciju: Posao na oba kolnika trajat će 3 mjeseca
Most sanacijom treba vratiti u projektirano stanje koje konstrukciji predviđa sto godina. Obnovom će se smanjiti i troškovi održavanja.
15:50 2 d 23.04.2026
Skoro 20 godina gradio se autocestovni spoj između Zagreba i Siska. Novi čvor na tom potezu u mrežu autocesta uključit će još jedan hrvatski grad.
16:54 3 d 22.04.2026
Puno mjesta na dalmatinskoj obali nema izlaz na autocestu, iako su za to ispunjeni određeni uvjeti. Sada kreće planiranje spoja A1 do čvora Danilo.
16:03 4 d 21.04.2026