Kako popraviti grad: Dubai ima radikalni plan za renovaciju pustinjske metropole do 2040. godine

Dubai do 2040. želi postati svjetska destinacija za najprikladniji život građana. Međutim, u ovom trenutku ovaj grad je ‘u kaosu’. Autoceste prolaze vrlo naseljenim kvartovima, javnog prijevoza gotovo pa i nema, a mega projekti u izgradnji ili planu najčešće su vrlo udaljeni od svega ‘bitnog’, institucija, bolnica, banki… Uz sve to, njihovi otoci poput Palm Jumeirah, tonu. Za to se saznalo tek nakon što su investitori ili zainteresirani građani kupili nekretnine.

Ovaj pustinjski grad je zbog svih tih razloga odlučio urbanizirati svoj prostor, kvartove krcate neboderima pretvoriti u zelene koridore i, ukratko, ‘popraviti’ što se popraviti da. No upitno je ustvari koliko se toga može napraviti, prenosi Tomorrow’s Build.

‘Ljudi u središtu i središte urbaniziranog grada,’ to bi otprilike bio plan za Dubai do 2040. godine. Naime, ovaj plan nije klasični plan već ‘ideja’ kako trenutni multimilijarderi vide ovaj grad u budućnosti, ali koji bi trebao promijeniti način života iz temelja. Prema planu s kojim su se usuglasili u vladi, tri postojeća područja treba pretvoriti u nove gradove, potom stvoriti dva nova gradska središta te uspostaviti nove tehnološko-inovacijske i financijske centre kako bi se unaprijedilo ta područja.

Uz to, 680 milijuna dolara Dubai će potrošiti na postavljanje osam milijuna metara kvadratnih zelenih koridora, staza za pješake i bicikliste. Kvartove će preurediti u male gradove koji se mogu obići u 15-ak minuta javnim prijevozom, a svaki će imati svoj rekreacijski i zabavni centar.

Sve to povezivat će nova mreža javnog prijevoza koja će biti ‘blizu’ svim građanima. Najbliža stanica bit će na udaljenosti do 800 metara za više od pola populacije ove metropole. To znači da praktički polovica stanovništva iz bilo kojeg dijela grada ni u jednom trenutku neće biti udaljena više od pola kilometra do prve stanice. To će ujedno omogućiti da Dubai postane grad za pješake.

Boj zdravstvenih i obrazovnih institucija i ustanova povećat će se za 25 posto, a čak 60 posto površine Emirata bit će potpuno namijenjeno očuvanju prirodnih rezervata i rezervata za divlje životinje.

Sve je krenulo s naftom, ali i vizijom budućnosti

S portala Tomorrow’s Build koji je započeo ovu temu kažu da se cijeli plan čini fascinantan, ali s druge strane, pitaju se da nije li ovaj plan ustvari standard kojeg bi se trebali držati svi gradovi svijeta? Rekreacijski i financijski centri, zelene površine, lako dostupan javni gradski prijevoz…

Vratimo se u prošlost. Sredinom prošlog stoljeća, Dubai je bio trgovački gradić za oko 30 tisuća ljudi. Stvari su se drastično počele mijenjati šezdesetih nakon što je otkrivena nafta. Iako je vrlo brzo grad doživio procvat, šeik Rashid, kasnije prozvan ‘Ocem Dubaija’, zaključio je kako je nafta neobnovljiv izvor energije i kako će, da bi svijet prepoznao Dubai, morati pametno investirati gledajući dugoročnu sliku što se pokazalo kao pametna ideja. Dubai je postao turistička velesila.

Dubai ima izvrstan položaj, ‘u sredini’ između Afrike, Azije i Europe pa je njihov aerodrom jedan od najposjećenijih na svijetu kad su u pitanju inozemni putnici, a svakako je bio broj jedan u prošlom stoljeću.

Dobra ideja, loša izvedba

Minimiziranje poreza na promet i dohodak bila je još jedna ‘reforma’ koja je dovela investitore i svjetske tvrtke u ovu metropolu, a bogatstvo kojim su raspolagali omogućilo im je da počnu graditi razne mega projekte zbog kojih će turisti dolaziti u ovaj grad. Dubai je postao istočnjački Las Vegas, grad-promotor blještavila i glamura, umjetan. Vlasti Dubaija više nisu marile o potrebi ili učinkovitosti i održivosti projekata dok god su oni privlačili turiste i investitore u pustinjsku vrućinu.

Burj Khalifa je najreprezentativniji primjer za to jer se saznalo kako najviša grada na svijetu uopće nije spojena na gradski sustav kanalizacije. Inače, taj neboder u punom kapacitetu može primiti 35 tisuća ljudi što znači puno otpada. Umjesto da su proširili kanalizacijski sustav grada, vlast je odlučila kako bi bilo održivije i jeftinije da svakog jutra dolaze kamioni koji bi, svaki, prenosili oko 38 tisuća kubika otpada i tako svaki dan.

Osim toga, počeli su graditi umjetne otoke koji potpuno ovise o ‘morskim taxijima’ tj. plovilima koji bi do posjeda dovodili ljude ili hranu i vodu. Još jedan apsurd su brze ceste i autoceste koje praktički nemaju ograničenja brzine  kako bi se po njima moglo voziti u brzim automobilima. Kasnije je potvrđeno kako su upravo prometne nesreće drugi najčešći uzrok smrti stanovnika, nakon srčanih i kardiovaskularnih bolesti.

Kritike

Sve ovo nije dobra podloga za tako radikalan plan koji bi se trebao ostvariti do 2040. godine, a uz sve to, populacija Dubaija raste. S trenutnih skoro četiri milijuna ljudi uzlazni trendovi pokazuju kako će u Dubaiju do 2040. živjeti šest milijuna ljudi.

Kritičari smatraju kako će biti izuzetno teško nadograditi mrežu javnog prijevoza na centralne javne površine jer će to značiti mnoge neočekivane troškove kad se bude zaobilazilo postojeće objekte i sl. Nadalje, nadzemna ili ‘nebeska željeznica’ kako ju nazivaju, zasad je, po kritičarima, zanimljiva ideja, ali ne i ostvariva ambicija.

Kad je u pitanju sadnja zelenih površina, kritičari smatraju kako je iznimno teško ostvariti takav plan u pustinji, djelomično jer su već imali slične pokušaje, a koji nisu uspjeli zbog nedostatka kiše i zbog investitora koji se ‘predomislio’ pa umjesto plana sadnje milijun stabala, ipak je odlučio otvoriti gradilište.

Da Dubai ima vrlo zanimljive sadržaje možete se uvjeriti u sljedećem članku: