HEP ulaže 4 milijarde kuna u hidroelektrane do 2030. godine, a Hrvatska dobiva i prvi energetski park

HEP je u Hrvatskoj dominantni proizvođač električne energije, a u svrhu postizanja ambicioznih energetsko-klimatskih ciljeva povećao je ulaganja u obnovljive izvore energije. Sukladno tome, još je 2012. godine pokrenut ciklus rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana, a do kraja 2030. godine planira se uložiti ukupno oko 3,9 milijardi kuna. HEP također gradi i prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.

Naime, u Hrvatskoj je u 2020. godini ukupna potrošnja energije iznosila 17.272 kilovatsat, prenosi Poslovni dnevnik. Upravo je najviše električne energije proizvedeno iz elektrana na teritoriju naše zemlje – 12.216 gigavatsat, što je 70,7 posto, a ostatak se osigurao uvozom iz inozemstva – 5.056 gigavatsat, što je 29,3 posto. Zapravo, to je u posljednjih deset godina bila najmanja stopa uvoza električne energije, navodi se u Godišnjem izvješću Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Proizvodnja iz obnovljivih izvora energije

Najveći udio u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj, od svih su elektrana imale upravo hidroelektrane – 5.056 gigavatsati, što je 29,3 posto. Hidroelektrane su krajem 2020. godine zabilježile porast proizvodnje, a to je uz proizvodnju vjetroelektrana i distribuiranih izvora energije rezultiralo time da je Hrvatska bila fizički neto izvoznik električne energije.

Čak 47 posto ukupne potrošnje električne energije kod nas je proizvedeno iz obnovljivih izvora energije. Štoviše, Hrvatska se tako nastavila približavati indikativnom nacionalnom cilju od 63,8 posto udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji električne energije do 2030. godine.

HEP je i dalje dominantni proizvođač električne energije s udjelom od 77,2 posto u proizvodnim kapacitetima, odnosno 76,6 posto u proizvedenoj električnoj energiji u Hrvatskoj. Štoviše, HEP-ova proizvodnja iz obnovljivih izvora, pogotovo hidroelektrana, predstavlja dominantni način proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Tako su u 2020. godini HEP-ove hidroelektrane proizvele 5.338 gigavatsati električne energije, a ostale njihove elektrane, uključujući vjetroelektrane, sunčane elektrane i dvije bioelektrane-toplane, 78 gigavatsati.

Modernizacija hidroelektrana

Prema tim podacima, hidroelektrane čine najvažnije obnovljive izvore u HEP-u pa se upravo zbog toga posebna važnost posvećuje njihovoj modernizaciji. Štoviše, ciklus rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana pokrenut je još 2012. godine, a do 2030. godine planira se uložiti ukupno oko 3,9 milijardi kuna, a od tog iznosa do danas je malo više od 1,6 milijardi kuna.

Glavni cilj ovog ogromnog projekta je povećanje ukupne snage hidroelektrana za 170 megavata, kao i godišnje proizvodnje električne energije za 330 milijuna kilovatsati. Postojeće hidroelektrane će se obnavljati, a osim toga, provode se i projekti izgradnje novih. Od toga je najvažnija druga faza hidroenergetskog sustava Senj koja uključuje dva povezana dijela –  hidroenergetski sustav Kosinj i hidroelektranu Senj 2. zapravo, to slovi za najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske s ulaganjima od 3,4 milijarde kuna.

HEP je prošle godine započeo i s više pratećih potprojekata u sklopu HES Kosinj koji se odnose na izgradnju prometnica u tom području te izgradnju stambene zgrade u Perušiću za smještaj dijela stanovnika naselja na području buduće akumulacije. Štoviše, Vlada RH je HES Kosinj u srpnju 2021. godine proglasila strateškim investicijskim projektom.

HEP aktivirao i druge elektrane

U HEP-u su početkom 2018. godine s redovnom proizvodnjom počele i bioelektrane-toplane na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku. Osim toga, HEP je još 2014. godine na krovove devet zgrada u svom vlasništvu postavio sunčane elektrane, međutim, pravi je investicijski ciklus u tom segmentu pokrenut 2019. godine i to s preuzimanjem SE Kaštelir.

Ove je godine na toj lokaciji u redovni pogon puštena i druga faza elektrane, a prošle godine SE Vis, koja je prva velika sunčana elektrana na otocima. Štoviše, u trajnom pogonu se nalaze SE Marići, dok je SE Stankovci u fazi pripreme priključenja na mreže, a SE Kosore (Vrlika) samo što nije dobila uporabnu dozvolu. Osim toga, dovršena je izgradnja trenutno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj SE Obrovac, a u tijeku su i radovi na izgradnji SE Cres. Prvi ciklus HEP-ovog ulaganja u sunčane elektrane iznosi skoro 200 milijuna kuna.

Prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj

U blizini Benkovca je u travnju puštena vjetroelektrana Korlat u vrijednosti od 500 milijuna kuna. Naime, riječ je o prvoj HEP-ovoj vjetroelektrani, ali ujedno i prvoj novoj vjetroelektrani koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Očekivana godišnja proizvodnja je 170 gigavatsati, što he zapravi 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno da opremi više od 50.000 kućanstava. Štoviše, na istoj to lokaciji HEP iduće godine planira graditi SE Korlat, a procijenjena vrijednost te investicije iznosi više od 500 milijuna kuna.

Zapravo, vjektroelektrana i sunčana elektrana Korlat zajedno će činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj. Osim neitegriranih elektrana, HEP usporedno na svoje zgrade postavlja i integrirane sunčane elektrane u svrhu smanjenja vlastite potrošnje energije. Naime, od ukupno 62 integrirane sunčane elektrane u sustavu HEP-a, u pogonu su 53 takve elektrane u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom

Nove tehnologije

Ambiciozno energetsko-klimatski ciljevi zahtijevaju od HEP-a ubrzano usvajanje i primjenu novih tehnoloških rješenja. To uključuje razvoj baterijskih spremnika za pohranu energije na otocima Visu i Unijama. Osim toga, HEP razmatra mogućnost uporabe i proizvodnje vodika, a posebno zelenog vodika. HEP na svim navedenim projektima uspješno surađuje s domaćim znanstveno-stručnim organizacijama i industrijom. Upravo se tako potiče povećanje izvoza, rast zaposlenosti i jačanje ukupnog hrvatskog gospodarstva.