Bez ovih nezaobilaznih koraka nema gradilišta: Ako preskočite jedan, kazne su i do 7.000 eura

Gradnja u Hrvatskoj (i šire) ne počinje bagerom, već papirima. Bez pravomoćne građevinske dozvole ne smiju započeti ni pripremni radovi, a kršenje svakog od pravila na gradilištu koja propisuje krovni Zakon o gradnji sankcionira se novčanim kaznama. Ovisno o situaciji, investitori, odnosno vlasnici građevina i nadzorni inženjeri inženjere mogu se susresti s kaznom i do nekoliko tisuća eura. Mora biti sigurno da nitko neće stradati i da se ništa ne radi ‘ispod radara’.

Gradilište je mjesto na kojemu baš sve mora biti kako treba. Da ne bi stradali oni koji na njemu rade, ali ni slučajni prolaznici. Mora se dobro znati gdje su granice gradnje i što se gradi, a i ne može se gradilište samo tako otvoriti. Donosimo koje sve radnje prethode građenju, kako teren treba izgledati u trenutku početka posla, ali i kolike su kazne ako se odgovorni ne drže pravila iz krovnog Zakona o gradnji.

Bez ovoga, gradilište se ne otvara

Prvo i osnovno, građenje uopće može početi tek nakon izdavanja pravomoćne građevinske dozvole, ako samim zakonom nije drugačije propisano, stoji u članku broj 106. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor nadležnom upravnom tijelu, elektroničkim putem, te uz obvezno prilaganje glavnog projekta, dokaza o pravnom interesu i drugih potrebnih isprava, navode članak 108. i 110.

Zatim se, nakon što nadležno tijelo utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom i posebnim propisima i izdaje dozvola. Stranke u postupku su investitor te vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na nekretninama na koje građenje može imati utjecaj, a tijelo graditeljstva dužno je omogućiti uvid u spis predmeta prije donošenja odluke.

Ni u ovom slučaju ništa bez dozvole

Kao građenje, i pripremni radovi mogu se izvoditi samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole, osim ako je za određene pripremne radove Zakonom propisana posebna dozvola, propisuje članak 121. Posebna građevinska dozvola potrebna je za pripremne radove koji mogu utjecati na stabilnost tla, sigurnost ljudi ili okoliša te za gradnju privremenih građevina, u njemu piše.

Nadalje, najkasnije osam dana prije početka građenja investitor je dužan prijaviti početak radova nadležnom tijelu graditeljstva, a prijava mora sadržavati potrebne podatke. To su podaci o dozvoli, izvođaču, nadzornom inženjeru, koji se kasnije nalaze na tabli ispred svakog gradilišta, kao što ste mogli primijetiti ako ste prolazili pored nekog. Uz to, početka građenja mora se osigurati iskolčenje građevine.

Posao iskolčenja obavlja geodet, a uključuje ‘prenošenje’ granica gradnje s papira na teren. Drugim riječima, riječ je o postupku označavanja vanjskih gabarita, ali i osi, te visine projektirane građevine s projekta na građevinsku parcelu. Tako se osigurava da se gradi na predviđenom mjestu, pri čemu se izrađuje elaborat iskolčenja.

Bez opasnosti za prolaznike

Očekivano, samo gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sprječavanja neovlaštenog pristupa, no i zaštite prolaznika, propisuje članak 134. Zakona. Ako se gradilište, zbog svoje prirode ili položaja, ne može u cijelosti ograditi, dijelovi koji se ne mogu ograditi moraju biti označeni odgovarajućim znakovima ili drugim propisanim sredstvima, što može biti slučaj kod gradilišta cesta, željezničkih pruga, ili dalekovoda.

Ograđivanje gradilišta ne smije ugrožavati sigurnost prolaznika. I mora biti označeno pločom s jasno vidljivim podacima o investitoru, projektantu, izvođaču, nadzornom inženjeru, nazivu građevine te tijelu koje je izdalo građevinsku dozvolu, uz podatke o dozvoli, propisuje isti članak Zakona o gradnji.

Prije zatvaranja pravila ostaju na snazi

Prije izdavanja uporabne dozvole provodi se tehnički pregled, kojim se utvrđuje je li građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom i glavnim projektom, navodi članak 143.. Ako je potrebno ispitivanje temeljnih zahtjeva za građevinu, investitor prijavljuje pokusni rad i provodi ispitivanja.

Nakon toga, a prije izdavanja uporabne dozvole sve privremene građevine, oprema i materijali korišteni za građenje moraju biti uklonjeni, a građevna čestica dovedena u uredno stanje, kaže Zakon. Time se, naime, gradilište smatra zatvorenim u smislu Zakona o gradnji.

Propusti i novčane sankcije

Ako pak nije poštivan jedan od dosad opisanih koraka na gradilištu, propusti bi trebali biti sankcionirani na odgovarajući način. Novčane kazne povezane s građenjem i uporabom građevine propisane su u člancima 169. i 170. Zakona o gradnji. Prema članku 169., nadzorni inženjer ili glavni nadzorni inženjer kaznit će se novčanom kaznom od 2.000 do 4.000 eura ako obavlja stručni nadzor, a istodobno je zaposlen kod izvođača radova, ili ako stručni nadzor nije cjelovit i o njemu nije sastavljeno završno izvješće. Uz novčanu kaznu može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja stručnog nadzora.

Članak 170. propisuje kazne za vlasnike građevina. Pravna osoba kao vlasnik kaznit će se novčanom kaznom od 4.000 do 6.000 eura ako uklanja građevinu bez projekta uklanjanja ili bez prijave početka uklanjanja, te kaznom od 3.500 do skoro 7.000 eura ako rabi građevinu bez uporabne dozvole, protivno namjeni ili ne osigura njezino održavanje.

Fizička osoba kao vlasnik za iste prekršaje kaznit će se novčanom kaznom od 2.000 do 4.000 eura, stoji u starim iznosima u Zakonu koje smo preračunali u eure. Ima li izmjene pokazat će nova prerada Zakona. Više o izmjenama u Zakonima u domeni građevinarstva pročitajte ovdje.