Veliki prometni iskorak na jugu: Za dvije nove ceste ugovoreno 30 milijuna eura
11:15 172 d 24.11.2025
Spojna cesta kod Sinja | foto: EOJN, snimka zaslona
Razmatraju se čak tri varijante za izgradnju nove spojne ceste. Na ulazu u grad, mogla bi smanjiti dnevni promet za čak 8 tisuća automobila.
Analiza prometnih tokova na širem području Sinja pokazuje značajno opterećenje postojeće cestovne mreže. Konkretno, na brojačkoj lokaciji Brnaze, 2023. godine pored Sinja je zabilježen prosječni godišnji dnevni promet od 13.142 vozila, a još više vozila bilo je ljeti. Značajan promet u području zabilježen je i na području Trilja.
Prekrcane su bile dvije državne i jedna lokalna cesta, no najviše opterećena ipak su bila raskrižja na ulazima u grad Sinj. Planira se izgradnja spojne ceste između DC1 i DC219 koja bi tranzitni promet usmjerila s ceste DC1 preuzimajući ga s postojeće ulice Put Piketa. Za zahvat je izrađena Studija utjecaja na okoliš.
Veliki prometni iskorak na jugu: Za dvije nove ceste ugovoreno 30 milijuna eura
11:15 172 d 24.11.2025
Spas za zagrebački promet: Drugi 'gradski' aerodrom, željeznica do aviona i novo okretište
Nekoliko je rješenja koji bi mogli spasiti promet u Zagrebu i okolici, a na koja se često zaboravlja. Komentira ih dekan FPZ-a, Marko Šoštarić.
15:28 35 d 10.04.2026
Analiza prometa na širem području Sinja pokazuje značajno opterećenje postojeće cestovne mreže u toj zoni, što je ključni razlog planiranja nove spojne prometnice. Na brojačkoj lokaciji Brnaze 2023. godine zabilježen je prosječni godišnji dnevni promet od 13.142 vozila, dok je prosječni ljetni dnevni promet iznosio 14.979 vozila. Na pojedinim lokacijama, vozilo je između 3,77 posto i 4,93 posto teških teretnih vozila.
S druge strane, na području Trilja zabilježen je prosječni godišnji dnevni promet od oko 6.100 vozila, uz manji udio teretnih vozil, niži od 2 posto. Veliko opterećenje zabilježeno je na državnim cestama DC1 i DC60, na kojima je izbrojano između 8.000 i 12.000 vozila dnevno. Kao i na lokalnoj cesti LC67040, kojom je prolazilo oko 4.800 vozila dnevno.
Ipak, najviše vozila izbrojano je na raskrižjima na ulazima u grad, gdje je zabilježeno i do 25.987 vozila dnevno, što ukazuje na nedostatno razvijenu gradsku prometnu mrežu i potrebu za njenim rasterećenjem.

U Studiji utjecaja na okoliš opisana je planirana prometnica koja bi po izgradnji postala ključna okosnica razvoja jugoistočnog dijela Sinja. Preuzela bi značajan dio prometa, osobito teretnog, 'vodeći' ga izvan gradskog središta.
Procjenjuje se da će nova dionica preuzeti između 7.000 i 8.000 vozila dnevno, čime će se smanjiti opterećenje postojećih prometnica i povećati sigurnost. Bila bi to velika promjena, osobito za pješake i bicikliste jer bi se u mjestu smanjili i buka te onečišćenje.
U Studiji o utjecaju na okoliš analizirana su tri varijantna rješenja trase koja će riješiti prometnu zakrčenost. Zbog prostornih ograničenja varijante su gotovo identične, no razlikuju se ponajprije u broju i tipu raskrižja. Varijanta 1 predviđa 11 raskrižja, varijanta 2 njih 10, dok varijanta 3 ima 9 raskrižja. Također, varijante 1 i 2 završavaju trokrakim raskrižjem s trakom za lijevo skretanje iz smjera GP Kamensko, dok je u varijanti 3 završetak trase oblikovan kao kružno raskrižje na spoju s državnom cestom DC219.


U svakom slučaju, trasa započinje spojem na državnu cestu DC1 u naselju Šabići Donji, gdje je planirano trokrako raskrižje s mogućnošću lijevog skretanja iz smjera Sinja. Početni dio trase ima uzdužni nagib od 5 posto, a zatim prelazi u zakrivljeni dio s radijusom od 280 metara. U ranoj fazi trase predviđen je priključak na postojeći poljski put, uz ograničenja skretanja radi sigurnosti prometa.
Na nekoliko ključnih točaka planirana su kružna raskrižja, uključujući raskrižja u kilometrima 0+398 i 0+685, oba promjera 35 metara, kao i završno raskrižje s državnom cestom DC219, promjera 28 metra. Trasa bi se dalje povezala s planiranom sabirnom prometnicom te postojećom lokalnom cestom LC67040, pri čemu bi se u tom dijelu prilagodila postojećem stanju zbog pristupa objektima.
Za 1,5 km ceste 5 milijuna eura: Strabag radi rekonstrukciju puta do Splita
10:38 393 d 17.04.2025
Poprečni profili prometnice variraju, ali u pravilu uključuju kolnik širine 6,6 metara, zelene pojaseve i pješačko-biciklističke staze širine 2,5 metra ili pješačke staze širine 1,6 metra. Na dijelovima gdje trasa prati postojeću cestu predviđena je potreba za izvlaštenjem zemljišta, ali bez rušenja objekata.
Trasa se djelomično vodi u nasipu visine do 1,5 m, uz maksimalni uzdužni nagib od 4 %. Planirana je fleksibilna kolnička konstrukcija za teško prometno opterećenje, a točan sastav bit će definiran u glavnom projektu. Također je predviđena izgradnja zamjenskih poljskih putova radi očuvanja pristupa parcelama te izvedba cestovne rasvjete u skladu s važećim normama.
Kvadratura nije jedino što određuje koju klimu trebate za svoj dom. Krivi odabir znači visoke račune, slabije hlađenje i kraći vijek trajanja uređaja.
13:30 1 d 14.05.2026
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
11:25 2 d 13.05.2026
Bosch i portal bauštela.hr nagrađuju najbolje 'sam svoj majstor' projekte od nule. Prijavite svoj projekt do 13. lipnja i osvojite bogate nagrade.
11:40 2 d 13.05.2026
Galerija: Novi kralj gradilišta stigao u Pariz, najmoćniji kran sa šest osovina pokazao pravu snagu
Riječ je o novom modelu nosivosti 400 tona koji je izvođače odmah osvojio izuzetno brzom montažom te sustavom samostalnog postavljanja Y-ovješenja.
16:36 11 h 15.05.2026
Galerija: Novi dom hrvatskog nogometa raste iz dana u dan, otvorenje zakazano za dogodine
Koncept obloge s vizualnim prodorima osmišljen je s prepoznatljivim simbolima u obliku grba i crvenih i bijelih kvadratića.
16:35 11 h 15.05.2026
Konačno su ugovoreni radovi i za drugu fazu uređenja odmorišta na autocesti A3. Prethodno je izgrađen nadvožnjak na mjestu legendarnog motela.
15:56 1 d 14.05.2026
Radovi vrijedni 17,7 milijuna eura trebali bi biti završeni početkom 2027. godine.
15:54 1 d 14.05.2026
Gradilište najdužeg željezničkog tunela u Europi: Stroj od 144 metra započeo veliko bušenje
Posebno je projektirana za zahtjevnu geologiju Alpa te može raditi u dva načina, dok joj je promjer glave za bušenje doseže gotovo 10 metara.
15:06 1 d 14.05.2026