Spas za zagrebački promet: Drugi 'gradski' aerodrom, željeznica do aviona i novo okretište

Ideal je da radite, studirate ili se školujete što bliže mjestu stanovanja. No, realnost nije uvijek takva. Zapravo, velik broj ljudi ne samo da ne putuje pješice do posla, škole ili fakulteta, već zbog toga svakodnevno putuju iz drugog grada ili županije.

Ovakva situacija posebno je izražena u Zagrebu i okolnim županijama među kojima se na dnevnoj bazi intenzivno prometuje. No, prometna rješenja na najfrekventnijim potezima mogla bi biti puno bolja.

Iz tog razloga, stručnjaci su prije nekoliko godina sistematizirali ključne prometne probleme i ponudili glavna rješenja. Izazove i ideje objedinili su u Master planu prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, strateškom dokumentu za razvoj prometne infrastrukture koji nadilazi administrativne podjele. Izdvojili smo glavna, od kojih se većina odnosi na Grad Zagreb, jer promet je tu ipak najintenzivniji te smo dekana Fakulteta prometnih znanosti, Marka Šoštarića, zamolili da ih prokomentira za naš portal.

5.Izgradnja uličnih spojeva

Na čekanju su godinama pa i desetljećima - ali konačno ima pomaka. U puno slučajeva u Zagrebu, pojedine ulice su izvedene, ali samo u djelomičnom profilu. Iako su im nastavci ucrtani u prostorno-planskim dokumentima još prije pola stoljeća, nisu dočekali realizaciju. Master plan predviđa konačnu izgradnju tih ulica, poput Branimirove, koja upravo dobiva svoj produžetak do Varaždinske ceste i prema granici Zagrebačke županije.

- Ova aktivnost podrazumijeva izgradnju spojeva koji nedostaju kako bi se kreirala logična i cjelovita ulična mreža na nekom gradskom području. Uz produžetak Branimirove u Sesvetama, to su i produžetak Vatikanske u Novom Zagrebu,  produžetak Baštijabove i slično. Ali treba naglasiti da izgradnju novih cestovni prometnica u gradu treba planirati kada nema alternative u javnom prijevozu, ili s ciljem razvoja održivih oblika prometovanja na prometnim površinama s kojih će se cestovni promet 'prebaciti' na nove prometnice, istaknuo je Šoštarić.

Podsjećamo da su, dok se čekaju realizacija druge i treće faze Branimirove, već neko vrijeme u planu i produžetak Vatikanske te Baštijanove. Prema informacijama iz listopada 2025. godine, za Baštijanovu su bile izdane dvije lokacijke dozvole - jedna za dio od Ulice Dragutina Golika do Rudeške ceste i druga od te ceste do Zagrebačke, i izrađivali su se glavni projekti. Za Vatikansku je za dionicu od Ulice SR Njemačke do Avenije Većeslava Holjevca bio izrađen idejni projekt te je bila pokrenuta izrada parcelacijskog elaborata temeljem kojeg bi se pokrenulo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Prva faza produžetka Baštijanove | foto: EOJN, snimka zaslona

Produžetak Vatikanske | foto: EOJN, snimka zaslona

4. Denivelacija cestovnih raskrižja

Problem raskrižja nije prisutan samo u Zagrebu, ali kao prometno najopterećeniji, Zagreb ima više raskrižja poznatih po nesnošljivim gužvama i 'čepovima'. Dekan Šoštarić ističe da su raskrižja točke u prometu na kojima često nastaju gužve. S jedne strane, rješenje koje se može pronaći u Master planu je, kao i kod mnogih drugih problema, smanjenje broja automobila na cestama. Druga, 'direktnija' opcija je denivelacija cestovnih raskrižja.

- Kapacitet raskrižja se najviše može povećati denivelacijom. Prema Master planu, raskrižje na kojemu se može primijeniti potreba za denivelacijom je potez Ljubljanske-Zagrebačke-Slavonske avenije, kako bi se dobio protočan cestovni koridor kroz šire središte Zagreba. Na tom potezu bi trebalo kroz desetak godina denovelirati sva raskrižja, a valjalo bi započeti s raskrižjima najbližim središtu grada, komentira Šoštarić.

Objašnjava da bi se ovim potezon postigao prozočan cestovni koridor kroz šire središte Zagreba. Sličan učinak može se preslikati na druga zakrčena raskrižja, a kod ovog konkretnog raskrižja rasterećenje bi se osjetilo na Ulici grada Vukovara ili na Zelenom valu, koje bi se onda moglo staviti i u drugu funkciju, zaključuje sugovornik.

Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti | foto: FPZ (Marko Šoštarić)

3. Izgradnja novih teminala

Zagreb trenutačno ima samo dva spremišta tramvaja. Ono na Trešnjevki, svima poznato kao ‘Remiza’ staro je 90 godina, a otvoreno je 11. veljače 1936. godine, a ono u Dubravi pušteno je u rad 1980. godine. Slično manjku izgradnje novih remiza, već dugo nisu građeni ni novi terminali javnog prijevoza. Master plan predlaže ‘unaprjeđenje i izgradnju novih terminala, stajališta i okretišta javnog prijevoza’.

- Iako se u Master planu to izričito ne navodi, jedna od ideja koja se razmatrala u prijašnjim studijama bila je izmještanje terminala Črnomerec na prostor kontejnerkog terminala Vrapče i izgradnja multimodalnog prometnog čvorišta na tom prostoru koje će objediniti željeznicu, tramvaj i autobus u jednom prometnom terminal, navodi Šoštarić.

Ističe da je ovo jedna od ideja obuhvaćena tom razvojnom potrebom koju, iako se ne osvrće na tu konkretnu ideju, podcrtava plan Zagreba i susjednih županija. No, kako kaže, treba ispitati je li njena provedba moguća i na koji način. Dok nije upitno je li prometno optimalna, valja istražiti koliko je prostorno izvediva, napominje Šoštarić.

2. Neopremljenost aerodroma Lučko

Iz Međunarodne zračne luke Zagreb već je potvrđena informacija da  je luka 'Frano Tuđman', projektirana za 3,3 do 3,5 milijuna putnika još u 2024. opslužila više od 4 milijuna putnika. O proširenju kapaciteta stoga se već trebalo razmišljati.

Jedna od mogućnosti za proširenje je susjedni 'Pleso', koji je za komercijalne letove bio otvoren do kraja ožujka 2017. godine. A znate li da je na području Zagreba postoji aerodrom - u Lučkom, koji je služio kao zračna luka u razdoblju između Drugog svjetskog rata i 1959. godine? Na Lučkom je danas stacionirano nekoliko aeroklubova, koriste ga škole letenja, a s njega uzlijeću i panoramski letovi – znači, uzletno-sletna staza je uporabljiva. No, da sam aerodrom nije adekvatno opremljen ističe Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske. Šoštarić navodi da je jedan od prioriteta RH i grada Zagreba u zračnom prometu.

- Aerodrom Lučko je izrazio bitan za Grad Zagreb ali i za Hrvatsku. To je drugi zagrebački aerodrom i budući da glavni aerodrom na Plesu ima samo jednu USS-u mora postojati još jedan aerodrom i dobro je da ga Zagreb ima. Međutim, staza na Lučkom je travnata i to nije dobro jer se ne može koristiti po jakoj kiši i nakon nje. Zbog toga ju što prije treba asfaltirati. Kad se staza asfaltira, na nju će moći normalno slijetati manji zrakoplovi što može rasteretiti postojeću zračnu luku. Uz to, na Lučkom se nalazi i Centar za školovanje civilnih pilota Fakulteta prometnih znanosti pa je uređenje te staze izrazito bitno i za opstojnost školovanja civilnih pilota u hrvatskoj, opisao je sugovornik.

Let avionom | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr

1. Povezivanje zračne luke sa središtem grada

Ipak, jedno od najznačajnijih pitanja za zagrebački promet vjerojatno je 'loša' povezanost sa Zračnom lukom Franjo Tuđman. Nastavno na prethodnu temu, 'zagrebački' aerodrom, koji je zapravo u susjednoj, Zagrebačkoj županiji, vrlo je frekventan. No, jednom kad pristigli slete u Zagreb, čeka ih još jedno manje putovanje do središta grada. Prilično dobru vezu pruža autobusna linija broj 290 koja prometuje na trasi Velika Gorica-Trg Eugena Kvaternika, ali bi putovanje prugom ipak bilo znatno brže.

- Zagreb je jedna od rijetkih glavnih gradova Europe koji nije ostvario kvalitetnu vezu sa zračnom lukom. Najbolje rješenje je željeznica. Na početku, to će biti preko željezničke pruge u smjeru Siska, izgradnjom nove željezničke poveznice između zračne luke i sisačke pruge. Za budućnost se planira izravna veza između glanog kolodvora i aerodroma, koja bi se nastavila i do Velike Gorice. Time bi se na primjeren način povezalo i zračnu luku i Veliku Goricu s Gradom Zagrebom, istaknuo je Šoštarić.

A, kako znamo, to rješenje važan je dio Studije razvoja željezničkog čvora Zagreb koja se izrađuje po prilici protekle dvije godine. Podsjećamo da je Domagoj Bublić, voditelj projekta zagrebačkog čvora iz HŽ Infrastrukture, na panelu na temu gradskog prometa u prostoru Urania u Zagrebu potvrdio da je izrada Studije pokrenuta u ožujku 2024. godine. Upravo se prva od dvije faze studije odnosi na povezivanje Međunarodne zračne luke Zagreb s Glavnim kolodvorom, a više o tome pročitajte ovdje.