Sastavlja se registar stanova: Kako će se riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca?

Nakon što se niz godina raspravljalo o pitanju zaštićenih najmoprimaca, Ministarstvo provodi javno savjetovanje o Pravilniku o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Uključivanjem u eSavjetovanje, građani mogu davati prijedloge odnosno komentirati iznesene prijedloge za pravilnik. U tijeku je sastavljanje registra stanova koji će sadržavati centralizirani popis i podatke o svim stanovima u RH u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima po osnovi bivšeg stanarskog prava stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari. Prema zakonskom rješenju trebalo bi se ustrojiti Registar, donijeti Program mjera te provesti mjere. Poanta prijedloga zakona povrat je imovine vlasnicima. Zakonom je predloženo pet programskih mjera, a rasprava za zainteresiranu javnost i stručnjake putem eSavjetovanja trajat će do 18. travnja.

Već niz godina goruća je tema pitanje vlasnika stanova u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci. 2018. godine, radi nedostatka nužnih zakonodavnih izmjena Zakona o najmu stanova, sudovi su krenuli razmatrati nezahvalnu zadaću vezano za pitanje kako prenijeti stajališta Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz donesene presude u sudsku praksu, kao i kako umanjiti ograničenja privatnog prava vlasništva stanova na kojima postoji zaštićeni najam, prenio je portal ius-info.

Prema prvom draftu Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta ‘Statileo protiv Hrvatske’ te odluke Ustavnog suda iz 2018. godine, dokument je predvidio ustrojavanje Registra sa centraliziranim popisom i podatcima o svim stanovima sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj. Predlagalo se popunjavanje registra, a prema popunjenim podatcima, za vlasnike stanova, na raspolaganje se stavljalo četiri programske mjere obeštećenja, pisao je u lipnju 2023. Večernji list.

Novi registar popisat će stanove u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci

Aktualno je da se na temelju Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja se tiče rješavanja problematike zaštićenih najmoprimaca, donosi Pravilnik o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. U tijeku je sastavljanje registra stanova koji će sadržavati centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Republici Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima po osnovi bivšeg stanarskog prava stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari izvijestilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Pravilnik o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci uređuje sadržaj i način osnivanja i vođenja Registra, obrazac za prijavu stana u Registar te način popunjavanja. Sadrži i način dostave i obrade dokumentacije o stanu, način unosa podataka i dokumentacije u Registar, registarski broj stana, te se dotiče obrade i osiguravanja dostupnosti podataka iz Registra, a i druge radnje i mjere  potrebne za osnivanje i vođenje Registra.

Prema zakonskom rješenju predviđaju se tri faze izvršenja odluka, a uključuju ustrojavanje Registra, donošenje Programa mjera te operativnu provedbu programskih mjera. Očekuje se da će se tokom 2024. godine prikupiti podatci (što je u skladu s točkom ustrojavanja Registra) te donošenje podzakonskih akata. Sama provedba zakona pak, trebala bi krenuti od 2025. godine. Poanta prijedloga zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda, mogućnost je povrata imovine vlasnicima.

Program mjera predlaže pet mogućih rješenja, raspravljat će se do 18. travnja

Od 1. siječnja 2025., do konačnog rješavanja statusa stana, vlasnicima će biti isplaćivana tržišna najamnina, a isplatit će im se i solidarna naknada za štetu pretrpljenu od 1996. godine. Po pitanju samih stanova, zakon predviđa pet programskih mjera. Redom se predlaže nagodba stranaka kojom se utvrđuju visina i neodređeno vrijeme trajanja najma, isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (iznos je predodređen na iznos između 42 i 50 tisuća eura i dodatnih 10 do 12 tisuća eura za svakog člana kućanstva).

Opcije koje su još pobrojane su da zaštićeni najmoprimac iseli u stan u vlasništvu države i da ondje plaća minimalnu najamninu od 2 eura po metru kvadratnom, a koji može otkupiti po povoljnim uvjetima, te da RH od vlasnika kupi stan i da tako zaštićenom najmoprimcu bude pružena mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima. Kao posljednja mjera predložena je zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske, a da se zaštićenom najmoprimcu pritom pruži mogućnost otkupa stana po povoljnim uvjetima.

O posljednje dvije mjere pregovarat će se samo ako vlasnik odluči to jest samostalno izrazi namjeru prodati ili mijenjati stan na kojem postoji stanarsko pravo. Prema iznesenom, zaštićeni najmoprimci po prvi puta će po povoljnim uvjetima moć steći pravo vlasništva nad stanom u kojem stanuju. Pravilnik o registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci u proceduri je javnog savjetovanja, a rasprava na eSavjetovanju trajat će do 18. travnja 2024. godine.

DZS je objavio kretanje cijena nekretnina s kraja 2023. godine. Ovdje pročitajte kako su se cijene stambenih objekata u prošloj godini kretale u odnosu na 2022.