Pretraga

Hrvatske ceste ‘brane’ gradilište Kozjak: Građevinski otpad s državnog gradilišta legalno se odvozi

A- A+

Može li se građevni materijal s državnog gradilišta prevoziti u obližnji kamenolom tvrtke Cemex, pitanje je koje su prošli tjedan potaknule fotografije snimljene u blizini velikog gradilišta izgradnje tunela Kozjak. Naime, pokazuju kako kamioni podizvođača na projektu, tvrtke L.Z. projekt, vatrogasnim i planinarskim putem prevoze otpad do obližnjeg kamenoloma, a iz Hrvatskih cesta na upit poručuju: Sve je po pravilima! Tako je ugovoreno i naznačeno u natječajnoj dokumentaciji, a i s Hrvatskim šumama postignut je sporazum o korištenju šumskih puteva, navode.

Nastavak priče o građevnom otpadu prevoženom s gradilišta tunela Kozjak na spojnoj cesti | Foto: Pixabay, Canva

Da ‘kamioni bez oznaka’ prevoze građevni otpad preko starog vatrogasnog i planinarskog puta na Kozjaku gdje traju radovi na velikom infrastrukturnom projektu izgradnje tunela Kozjak do Cemexovog kamenoloma, pročulo se prošli tjedan. Sagledali smo pitanje iz konteksta Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest te  Pravilnika o gospodarenju otpada, a u međuvremenu su se po tom pitanju oglasile i Hrvatske ceste (HC).

Izdvojeni članak

Kaštelani protiv Kozjaka okupili se na gradilištu i prekinuli radove, pozvana i policija

Od gradnje do materijala za nasipavanje

Kako smo prošli tjedan pisali, prema Članku 13. Pravilnika o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, posjednik građevnog materijala do odvoza otpada s gradilišta, odnosno do završetka radova dužan je izdvojiti materijale za koje je sigurno da će se koristiti za istu svrhu, a ostatak proglasiti – otpadom. Građevni otpad je materijal nastao građenjem, održavanjem ili pak uklanjanjem građevine, a kojega ne planira ga se dalje koristiti na istom gradilištu. Takav materijal više se ne koristi u građevinske svrhe, no, izgleda, može postati materijalom za nasipavanje.

Tako ispada iz nastavka prošlotjedne priče o prijevozu građevinskog otpada s gradilišta tunela Kozjak do Cemexovog kamenoloma, vatrogasnim, odnosno planinarskim putem, o čemu je izvijestio portal.hr. U ponedjeljak, 29. prosinca sad već prošle, 2025. godine, naveli su kako im je čitatelj poslao fotografiju koja pokazuje prijevoz građevinskog otpada kamionom tvrtke L.Z. projekt, te su se o svemu obratili Hrvatskim cestama koje su se sada očitovale o tom pitanju.

Iz Hrvatskih cesta u odgovoru su potvrdili kako je izvođač CRBC na fazama radova 3.2. i 3.3. projekta Spojna cesta od čvora Vučevica na A1 do čvora na D8 u Kaštelima. Taj izvođač, kako su napisali, sklopio je s Hrvatskim šumama ugovor o korištenju šumskog puta te se temeljem istoga put može koristiti za otpremu materijala do kamenoloma tvrtke Cemex. Nadalje, na projektu izgradnje spojne ceste s tunelom Kozjak tvrtka L.Z. projekt je angažirana za radove iskopa i odvoza materijala na trajno odlagalište predviđeno natječajnom dokumentacijom, a to je upravo kamenolom društva CEMEX koji ovlašteno može preuzeti višak materijala iz iskopa, a koji nije mineralna sirovina. Dok je sama tvrtka L.Z. ovlašteni podizvođač zadužen za prijenos materijala, dodali su iz HC-a.

Izdvojeni članak

Kompletna rekonstrukcija ceste u Dalmaciji, preduvjet za izmještanje opterećenog državnog pravca

Ovlašteni prijevoz do kamenoloma

Podsjećamo, stavka 1. Članka 26. Pravilnika o gospodarenju otpadom odgovora na pitanje ‘Može li fizička osoba postupkom nasipavanja nasipati privatne parcele građevnim otpadom/viškom iskopa?’, a što je ujedno bilo najbliže pitanju koji je postavio lokalni portal Grada Kaštela.

– Za postupak nasipavanja otpada, prilikom upisa u Očevidnik sakupljača i oporabitelja za postupak mehaničke pripreme i nasipavanja otpada potrebno je uzeti u obzir činjenicu da se u ovome postupku samo otpad koji je zamjena za materijal koji nije otpad koristi u svrhu nasipavanja iskopanih površina ili u tehničke svrhe pri krajobraznom uređenju, te se ne koristi u građevinske svrhe, stoji u pojašnjenju Ministarstva graditeljstva.

Ako postupak nasipavanja podrazumijeva izvođenje radova koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, te ishođenje akta o uporabi nije propisano propisom koji uređuje gradnju, potrebno je poštivati uvjete sukladno posebnom propisu koji uređuje gradnju, istaknuto je u Pravilniku. U ovom slučaju, naravno, nije se radilo o fizičkoj osobi, već je natječajna dokumentacija za predmetni na gradilištu neiskorišteni materijal predvidjela kao trajno odlagalište predviđeno natječajnom dokumentacijom, kamenolom društva Cemex, na kojemu stoga može biti prevezen ‘višak materijala’, a koji nije materijalna sirovina.

Copy link
Powered by Social Snap