Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 1 d 24.03.2026

Potražnja za radnicima, ilustracija | foto: Unsplash
Koliko je teško pronaći radnike za poslove u hrvatskim gradilištima najbolje svjedoče u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH) iz kojeg ističu da trenutno gotovo da nema građevinske tvrtke koja nema problem s pronalaženjem radne snage.
– Graditeljstvo je vrlo težak posao koji desetljećima nije bio adekvatno vrednovan. Velika baza kvalitetnih radnika u Hrvatskoj nestajala je od 2010. godine prema danas. Jednim dijelom zbog propadanja najvećih građevinskih poduzeća, ali i zbog vrlo niskih plaća i teških uvjeta rada poput rada na vrućini, hladnoći, kiši, vjetru, u prašini, buci, objašnjavaju iz SGH.
Financije, odnosno adekvatna plaća za obavljeni rad, često su presudan faktor za manjak zaposlenih u tvrtkama. Naime, iako naizgled radnici u građevini imaju ‘dobra’ mjesečna primanja, ukupna svotu koja im bude isplaćena na račun nije ‘plaća’ što za sobom povlači negativne posljedice.
Svi radnici u građevinarstvu imaju pravo na osnovne plaće minimalno u iznosu plaća iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (KUG), raspoređene u 11 grupa složenosti poslova, u rasponu od 850 do 2.000 eura mjesečno. Na osnovnu plaću dodaje se i dodatak na staž u iznosu 0,5% po godini staža kod trenutnog poslodavca te dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, rad blagdanom. U KUG-u su ugovoreni i razrađeni i dodatci za otežane uvjete rada, npr. rad na visini, rad u tunelu. Kao i dnevnice za rad s terena. No, iako ovo zvuči odlično, iz SGH kažu kako nije sve baš tako ružičasto.
– S obzirom da je graditeljstvo djelatnost u kojoj radnici mijenjaju mjesto rada, dnevnica za rad na terenu spada u bitna materijalna prava radnika. Iako SGH informira i osvješćuje članove i radnike da trebaju raditi za plaću a ne za neoporezive dodatke, poslodavci nerijetko koriste izraz ukupna primanja kako bi radnicima pokazali koliko su dobro plaćeni. Ovaj sustav plaćanja izlazi na površinu kada radnik ide na godišnji odmor pa ostane bez pola primanja, odnosno shvati da od plaće bez dodataka ne može živjeti. To je vidljivo i u statistici o plaćama koja pokazuje da je prosječna plaća u građevinarstvu 24 posto niža od prosječne plaće u Hrvatskoj, kažu iz SGH.
Sindikalci ističu i kako bonusi kod poslodavaca u djelatnosti graditeljstva nisu razrađeni na jasan i transparentan način. Tako prosječan radnik teško može izračunati kad je u nekom mjesecu radio više i bolje, te koliki bonus može očekivati.
– Bonusi u graditeljstvu često služe za isplatu dijela prekovremenih sati koji nisu registrirani. Ovo je praksa s kojom se godinama borimo kako bismo ju zaustavili. Za primjer, radnik koji svake godine odradi maksimalno dopušten broj prekovremenih sati (250), tijekom 40 godina radnog staža odradi redovan fond sati za 45 godina radnog staža. Da ne spominjemo da mnogi radnici godišnje odrade i više od 250 prekovremenih sati. Za radnika bi umjesto poželjnog bonusa bilo super kad bi svaki poslodavac registrirao i platio svaki odrađeni prekovremeni sat uvećan za 30% sukladno KUG-u.
Kada bi bonusi bili bolje regulirani, sigurno bi radnici bili zadovoljniji, odnosno ne bi olako napuštali radno mjestu u potragu za boljim. To se, kažu iz SGH, da zaključiti iz primjera tvrtki koje bonuse isplaćuju kao to što jesu, a ne kao naknadu za prekovremeni rad.
– Imamo dobrih primjera gdje poslodavac zaista isplaćuje bonus i to podjednako svim radnicima ili uz neke male razlike, kako bi stvorio i održao pozitivne odnose unutra kolektiva.
Na korektno pitanje ‘Što savjetujete građevinskim tvrtkama, kako pronaći i zadržati dobrog radnika?’ iz SGH-a pak odgovaraju:
– Poslodavci su danas svjesni da bez ulaganja u radnike neće moći nastaviti svoje poslovanje, pod time mislim na ulaganje u kontinuirano educiranje radnika u struci, boljoj zaštiti na radu posebno jačaju prevencije ozljeda na radu te dostojanstvenoj plaći. Uz to poslodavci kroz socijalni dijalog sa Sindikatom graditeljstva Hrvatske trebaju više poraditi i na ravnoteži privatnog i poslovnog života radnika, jer dugotrajni rad na terenu negativno utječe na psihofizičko stanje radnika.
Čak 28% radnika u građevini dio plaće dobiva na crno, prosječne plaće su samo privid, pogledajte ovdje detalje istraživanja.
Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 1 d 24.03.2026
Ovaj posao su htjeli najveći! Kreće rekonstrukcija kultnog odmorišta na autocesti
Nekada kultni motel na autocesti postat će odmorište s nadvožnjakom. Poznate tvrtke borile su se za milijunski posao, no samo je jedan pobjednik.
10:28 1 h 25.03.2026
Od mostova do nebodera: Zašto je čelik nezamjenjiv u građevinarstvu
U vremenu kada građevinski projekti postaju sve zahtjevniji, čelik se nameće kao pravo rješenje.
17:02 19 h 24.03.2026
Zeleno svjetlo za gradilište Pomgrada od 14 milijuna eura, ovu uvalu nitko nije taknuo od 1954.
U šibenskoj luci uskoro započinje projekt vrijedan 14,4 milijuna eura, kojim se planira izgradnja spojne obale između gata Dobrika i obale Rogač.
16:59 19 h 24.03.2026
Ploha A1 na najpoznatijem odlagalištu otpada dala je svoje, a na početak radova čekalo se zbog žalbenog postupka na javnu nabavu.
16:07 20 h 24.03.2026
Zagreb će na ljeto opet biti gradilište: 'Ne možemo dopustiti da komadi nadvožnjaka krenu padati'
U Zagrebu se sprema još jedno ljeto intenzivnih radova na postojećoj infrastrukturi. Rekonstruirat će se ceste, nadvožnjaci i skretnice.
14:47 21 h 24.03.2026
Ovdje su se mulovi gradili kako je tko htio, a sada problematična otočka luka ide u rekonstrukciju
Uvala na Korčuli godinama vapi za uređenjem obalnog pojasa, a sada je projekt pred aktivacijom. Zna se i kako će izgledati.
10:29 1 d 24.03.2026
Pregled najvećih hrvatskih željezničkih projekata: Evo u kojoj su fazi mega radovi na prugama
Hrvatske željeznice prolaze kroz veliki investicijski ciklus vrijedan stotine milijuna eura. Od Zagreba do granica, pruge se moderniziraju, dograđuju
16:31 1 d 23.03.2026