Napustio nas je arhitekt Ante Svarčić koji je projektirao jednu od najpoznatijih ulica u Hrvatskoj

Ante Svarčić, jedan od najvećih splitskih i hrvatskih arhitekata, napustio nas je u 83. godini života. Svarčić je za svoj rad dobio brojna priznanja i nagrade, od kojih se najviše ističe Ulica Ruđera Boškovića u Splitu. Štoviše, taj je projekt završio u Muzeju graditeljstva u Barceloni kao primjer kvalitetnog projektiranja.

Ante Svarčić, jedan od najboljih splitskih i hrvatskih arhitekata, preminuo je u splitskoj bolnici u 83. godini života, prenosi Slobodna Dalmacija. Ante Svarčić rođen je 1938. godine, a svoje je najvažnije projekte realizirao upravo u rodnom Splitu, čime je dao snažan estetski i kvalitativni doprinos gradu.

Štoviše, njegovi najvažniji projekti su Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, potom Ulica Ruđera Boškovića – Gradski centar „Split 3”, a u sklopu toga Robna kuća Prima 3. Osim toga, važno je istaknuti i Plažni objekt Duilovo, kao i niz drugih projekata koje je realizirao u drugim gradovima.

Brojna priznanja i nagrade

Naime, Svarčić je zajedno s ostalim poznatim arhitektima, kao što su Frano Gotovac, Dinko Kovačić, Ivo Radić i drugi, bio pripadnik poznate splitske škole moderne i postmoderne arhitekture, a to je zapravo bilo vrijeme kada su arhitekti dobivali brojna priznanja i nagrade umjesto optužnica.

Nakon što je diplomirao 1963. godine, Svarčić je radio kao odgovorni projektant u projektnim biroima, a 1995. godine otvara vlastitu tvrtku u kojoj i radi. Njegovi projekti bili su izuzetno prepoznati te je za njih dobio niz pohvala, nagrada i priznanja, a među njima posebno se ističe Ulica Ruđera Boškovića u Splitu. Također, dobio je i zasluženu titulu počasnog građanina Gradskog kotara Split 3 i to upravo od stanara koji žive u stanovima i ulicama koje je Svarčić projektirao.

Ulica Ruđera Boškovića kao primjer kvalitetnog projektiranja

– Napravio sam projekte svih prizemlja i svih objekata. Nastojao sam da se ne ponavljam. Bio je jedan restoran i samo nekoliko caffe barova. Ali, bio je i salon automobila, „Metalka”, zagrebačka ljekarna „Hospitalia”, trgovine, butici, tri Dalmina „asa” (salon namještaja i tehnike, boutique kože i ženske bižuterije i velika samoposluga), knjižara „Mladost”, „Slobodna Dalmacija” sa svojim velikim uredima, restoran „Calipso”… Sve je štimalo do rata. Poslije rata je u Gradu bio jedan urbanist, bez suradnika, i djelovalo se kako je naredila stranka, rekao je Svarčić prije tri godine za Slobodnu Dalmaciju.

Štoviše, uspješni projekt višestruko nagrađivanje Ulice Ruđera Boškovića završio je čak u Muzeju graditeljstva u Barceloni kao primjer kvalitetnog projektiranja. Svarčić je tada bio izuzetno nezadovoljan stanjem u toj ulici – s 724 stana, 1.000 parkirnih mjesta u garažama o 40.000 četvornih metara poslovnih prostora, a jednako tako i stanjem na cijeloj arhitektonskoj sceni, koja je pak bila obilježena neredom i improvizacijama.

Splitska i hrvatska arhitektonska scena tako je ostala bez Ante Svarčića, jednog od naših najvećih arhitekata, a njegov odlazak bi svih trebao obvezati da se barem brinu o njegovoj arhitektonskoj baštini.