Ništa od poznatih građevina na našoj EURO kovanici, odluka pala na Teslu i druge simbole
Hrvatska je napokon odabrala tko će se nalaziti na hrvatskoj euro kovanici. Imat ćemo četiri motiva, ali niti jednu građevinu. Ovo pitanje se već neko vrijeme provlačilo u javnosti, pa smo tako u anketi na našem portalu saznali da je najveći broj čitatelja želio na euru vidjeti dubrovačke zidine.
Euro kovanica | foto: Unsplash
Kroz dvije godine, građani Hrvatske bi mogli zamijeniti kune s eurima. Upravo zbog toga se u posljednje vrijeme intenzivno pričalo o tome što bi se trebalo nalaziti na hrvatskim euro kovanicama. Na našem portalu smo organizirali i anketu u kojoj je najveći broj glasova bio za dubrovačke zidine, ali izgleda da ipak ništa od poznatih građevina na eurima.
Danas je napokon objavljena odluka po kojoj će se na hrvatskim euro kovanicama nalaziti Nikola Tesla, naš najveći izumitelj i inovator. Njegov lik će biti na kovanicama od 50, 20 i 10 centi. Kartu Hrvatske ćemo moći vidjeti na kovanici 2 eura, dok će se na jednom euru naći kuna. Uz spomenute, na kovanicama od 5, 2 i 1 centa će se naći glagoljica, najstarije hrvatsko pismo.
Popis odluka
karta Hrvatske na 2 eura
kuna na 1 euro
Nikola Tesla na 50, 20 i 10 centi
glagoljica na 5, 2 i 1 cent
Odluku je donijela Komisija za novac
Članovi Komisije za novac su: Ivana Jakir-Bajo, viceguvernerka i predsjednica, Bojan Fras, viceguverner, zamjenik predsjednika, dok su članovi viceguverner Michael Faulend, viceguverner Slavko Tešija, poslovni direktor HNB-a, Tomislav Presečan, Neven Barbaroša, viši savjetnik u Uredu guvernera, Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac, te vanjski članovi Komisije, Đuro Črnjak, specijalist i sudski vještak u području tiska i zaštite novčanica i dokumenata (prvi direktor Hrvatskog novčarskog zavoda), Vesna Mažuran-Subotić, specijalistica u području medaljarstva i numizmatike, bivša muzejska savjetnica i voditeljica Gliptoteke HAZU-a i Ivan Mirnik, poznati hrvatski arheolog i numizmatičar, glavno područje njegova rada je numizmatika i medaljarstvo. Za potrebe odabira motiva i grafičkog prikaza za hrvatsku nacionalnu stranu kovanica eura pridruženi dodatni vanjski članovi Komisije za novac u svojstvu gosta – Zvonimir Frka-Petešić, glavni koordinator Koordinacijskog odbora za komunikacije Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, Zvonimir Savić, glavni koordinator Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, i Stipe Župan, član Upravljačkog odbora Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. Zamjenici članova Komisije su Ivan Biluš, izvršni direktor Sektora platnog prometa i Boris Zaninović, izvršni direktor Sektora podrške poslovanju. Tajnik Komisije za odabir i Komisije za novac je Damir Bićanić, savjetnik u Direkciji za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem Sektora za gotov novac Hrvatske narodne banke.
Osim predloženih opcija, građani su u anketi mogli i dati i vlastite prijedloge – izneseno ih je više od jedanaest tisuća, a najčešći je bio upravo Nikola Tesla, koji je dobio dva i pol puta više glasova nego drugo rangirani prijedlog. Njega su predložili i građani koji su sudjelovali u spomenutoj strukturiranoj anketi.
- Nikola Tesla – 2599 glasova; 22,8% od svih glasova
- kravata – 1063 glasa; 9,3% od svih glasova
- vukovarski vodotoranj – 419 glasova; 3,7% od svih glasova
- hrvatski pleter – 358 glasova; 3,1% od svih glasova
- pas dalmatiner – 311 glasova; 2,7% od svih glasova
- vučedolska golubica – 276 glasova; 2,4% od svih glasova
- Plitvička jezera – 223 glasa; 2% od svih glasova
- pulska Arena – 210 glasova; 1,8% od svih glasova
- Franjo Tuđman – 143 glasa; 1,3% od svih glasova
- hrvatski grbovi – 136 glasova; 1,2% od svih glasova
- kralj Tomislav – 127 glasova; 1,1% od svih glasova
- zagrebačka katedrala – 123 glasa; 1,1% od svih glasova
- Luka Modrić – 100 glasova; 0,9% od svih glasova
Izrada hrvatskih euro kovanica trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura u Hrvatskoj, a uskoro će biti objavljen i otvoreni natječaj za izradu idejnog rješenja (grafičkog prikaza) budućih kovanica. Sredinom listopada ove godine ti će se prijedlozi slati i na odobrenje Europskoj komisiji i Vijeću Europske unije, odnosno svim članicama europodručja.
