Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 6 d 08.09.2026

‘Naguravanje’ željezničkog mosta preko rijeke Drave u Botovu | foto: HŽ Infrastruktura
Most se nalazi istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom. Metoda uzdužnog potiskivanja, kojom se most Drava ‘gura’ s jedne na drugu stranu obale, do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Novi most čelične je rešetkaste konstrukcije i nalazi se pored starog mosta koji je izgrađen prije 61 godinu. Za razliku od starog jednokolosiječnog, novi će most imati dva kolosijeka, a bit će dug 300 metara te visine i širine 10 metara.
Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvode se na obali, dok su u koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih će se protezati novi most.
Naguravanje mosta do prvog stupa trajat će oko tjedan dana, kada će biti pogurana trećina njegove dužine (100 metara). Nakon toga se na obali nastavlja izgradnja ostatka mosta. Krajem godine očekuje se da će cijeli most biti preguran na drugu stranu obale. Nakon toga trebali bi početi radovi na postavljanju dvaju kolosijeka. Na dan se u prosjeku ‘nagura’ 20 metara mosta.
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture prilikom obilaska gradilišta izjavio je da je ovo strateški važan projekt za Republiku Hrvatsku i čitavo gospodarstvo jer je njegova glavna uloga povećanje propusne moći pruge koja se nalazi na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj. RH2 koridor povezuje luku Rijeka s Republikom Mađarskom, a najveći dio, odnosno 80 % opsega teretnog prijevoza ide upravo tim koridorom.
– Ovo je jedan od zahtjevnijih projekata na kojem radimo. Na njemu ukupno radi 550 radnika, a na mostu Drava angažirano ih je 50-ak. Izvrsno su se snašli i dobro navikli na okolinu i ljude, istaknuo je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova.
Metodu ‘naguravanja’ mosta objasnio je voditelj nadzornog tima Branimir Bosanac, koji je rekao da se cijeli most pomiče naguravanjem pomoću hidrauličnih potiskivača. Dalje je pojasnio da pritom konstrukcija mosta ‘klizi’ preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima. Postojeći stari most Drava projektiran je za jednokolosiječnu prugu te nije dovoljno nosiv da bi izdržao nova prometna opterećenja. Zbog toga će biti zamijenjen novim, dvokolosiječnim mostom.
Kako bi zaštitili sebe i konstrukciju od kiše, vjetra, sunca i niskih temperatura, radnici su podigli veliki šator unutar kojega inače izvode sve poslove. On je i u funkciji zaštite okoliša od širenja boje i štetnih plinova, jer filtrira zrak pa u prirodu izlazi čist. Šator nije fiksno postavljen, već se kreće po tračnicama i kada završe radovi na jednome segmentu mosta, pogurne se naprijed te radnici nastavljaju raditi na novome dijelu mosta.
Čelične elemente do željene pozicije podiže dizalica koja može podići dva puta po 25 tona, a po potrebi se koriste i autodizalice. Ukupno je utrošeno oko 6 tisuća m3 betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te 4 tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Zbog zaštite postojećeg puta i rukavca rijeke Drave, u kojemu se nalazi mrjestilište riba, izveden je i potporni zid. Stupovi su u koritu rijeke eliptičnog oblika zbog usklađenja s vodotokom rijeke Drave.
Projekt ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica’ vrijedan je 350 milijuna eura (bez PDV-a), koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), te je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Vrijednost mosta je 23,6 milijuna eura, a izvođač radova na projektu je turska kompanija Cengiz Insaat.
Radovi se trenutačno se izvode duž cijele dionice duge 42,6 km. U sklopu projekta predviđene su rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, signalno-sigurnosnom i prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu.
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine. Za sada je odrađeno oko 40 % radova.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 6 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 11 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 13 d 01.09.2026
Dogradnja plaže u popularnoj destinaciji pored Zadra: Više kvadrata za sunčanje, ali i nova šetnica
Planira se nasipavanje oko 300 četvornih metara pijeska na plažu u popularnom ljetovalištu blizu Zadra. Proširit će se površina i dograditi šetnja.
16:55 13 h 14.09.2026
Rast cijena građevinskog materijala konačno zaustavljen, ali jedna brojka ipak zabrinjava
Nakon sedam mjeseci uzastopnog rasta, cijene građevnog materijala u kolovozu konačno su stale. No, nije sve baš blistavo.
16:54 13 h 14.09.2026
Za 11 milijuna eura 100 novih vezova: U niskom startu otvaranje velikog otočkog gradilišta
Prve aktivnosti na terenu trebale bi započeti u roku od 15 do 20 dana, a sve bi trebalo biti završeno do kraja 2027. godine.
16:53 13 h 14.09.2026
Fotografije mrlja na Meštrovićevu paviljonu izazvale su raspravu, a izvođač i HDLU poručuju da radovi još nisu ni završeni.
12:21 17 h 14.09.2026
Prije 16 godina krenula je izgradnja prve dionice, a i kilometri između Bjelovara i Farkaševca rade se predugo. Ljetos je potpisan dodatak ugovoru.
10:25 19 h 14.09.2026
Hoće li centar Zagreba dobiti novi studentski dom? 'Posao još nije okončan'
Zgrada HAZU-a na Trgu žrtava fašizma prodana je poduzetniku Mojsoviću koji je već najavio obnovu studentskog doma. No, posao prodaje još nije gotov.
16:20 13 h 14.09.2026
Plenković dao novu ulogu zagrebačkom rektoru: Postavlja ga na čelo savjeta za otpad u Lici
Predsjednik Znanstvenog savjeta za sanaciju otpada u Gospiću bit će zagrebački rektor Stjepan Lakušić, a njegov zamjenik Krunoslav Capak.
16:17 13 h 14.09.2026
Najniža mirovina sve izgledniji scenarij: Povećati je možete na dva načina
Najniža mirovina sudbina je svakog trećeg umirovljenika koji u prosjeku živi s oko 455 eura. Iznos ovisi o godinama staža, a sada je nešto veći.
16:54 13 h 14.09.2026
Ministar o skrbi za starije: 'Gradimo centre za starije i nastavljamo program Zaželi'
Ministar Ružić posjetio je lički Dom za starije koji je u obnovi. Osvrnuo se i na skrb za starije kroz centre, pomoć u kući i program Zaželi.
16:50 13 h 14.09.2026