Veliki posao u Dalmaciji: Hercegovačka tvrtka dobila top hrvatski projekt u oštroj konkurenciji divova

Hrvatske ceste odabrale su izvođača radova za prvu fazu izgradnje čvorišta TTTS u Stobreču, jednog od najvažnijih prometnih projekata u širem splitskom području. Najpovoljniju ponudu na natječaju dala je tvrtka Hering iz Širokog Brijega, koja je posao dobila za 16,18 milijuna eura bez PDV-a. Riječ je o projektu koji će povezati postojeću dionicu Mravinci – TTTS s budućom brzom cestom prema Omišu i znatno rasteretiti promet na obalnoj DC8. Na natječaj je pristiglo ukupno pet ponuda, a Heringova je bila ekonomski najisplativija. Ako u zakonskom roku ne bude žalbi, ugovor će biti potpisan do 25. prosinca, a jednom kada se gradilište otvori radovi bi trebali trajati 18 mjeseci.

Hrvatske ceste donijele su odluku o izvođaču radova za jedan od ključnih infrastrukturnih zahvata na području šireg Splita. Posao prve faze izgradnje čvorišta TTTS u Stobreču, kojim će se povezati već dovršena prometnica Mravinci – TTTS s planiranom brzom cestom prema Omišu, povjeren je tvrtki Hering iz Širokog Brijega. Nakon uvođenja izvođača u posao predviđeno trajanje radova je 18 mjeseci.

Pet ponuda

Na natječaju je Hering dao financijski najpovoljniju ponudu u iznosu od 16,18 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 20,23 milijuna eura s PDV-om. Treba reći i da je na natječaj ukupno pristiglo pet ponuda, među kojima su bile i Strabagova od 17,41 milijun eura, zajednička ponuda Texo Moliora i Bemaxa vrijedna 17,90 milijuna, ponuda GP Krka od 19,04 milijuna te zajednica Colas Hrvatske i Degal Tehnike s iznosom od 18,89 milijuna eura.

Objavom ove odluke započeo je obvezni rok mirovanja u trajanju od deset dana, u kojem ostali sudionici postupka imaju mogućnost uložiti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. U slučaju da do 25. prosinca ne stigne nijedan prigovor, ugovor s odabranim izvođačem bit će potpisan, čime će projekt ući u fazu realizacije.

Postojeće stanje

Projektirana dionica od čvorišta TTTS do čvorišta Dugi Rat je u funkciji prometnog rasterećenja postojeće duž obalne ceste DC8. DC8 na potezu od Stobreča do Omiša prolazi priobalnim gusto naseljenim područjem bez uređenih pješačkih koridora, autobusnih stajališta, s nizom prilaza, raskrižja i ostalih bočnih smetnji. Obzirom na izgrađenost užeg pojasa prometnice, nije moguće realizirati zahvate rekonstrukcije te je potrebna izgradnja prometnice u novom koridoru.

Neophodnost ovog zahvata vidljiva iz podataka o brojanju prometa na predmetnom području prema publikaciji ‘Brojenje prometa na cestama u Republici Hrvatskoj’ u izdanju Hrvatskih cesta, dionice od čvorišta TTTS do čvorišta Dugi Rat, obuhvaća denivelirano raskrižje TTTS.

Zahvat je smješten na rubnom istočnom dijelu Grada Splita. Područje zahvata je djelomično izgrađeni prostor, omeđen s jugozapada urbanim prostorom naselja Šine te sa sjevera Transportno trgovačkim terminalom Split (TTTS). Zapadno i istočno od zahvata je neurbanizirani dio koji se sastoji od uređenih i neuređenih površina, u istočnom dijelu prošaranih regulacijskim kanalima.

Prometne površine

Projekt obuhvaća glavnu trasu, veliki rotor te niz ulaznih i izlaznih rampi. Glavna cesta projektirana je za brzinu od 80 km/h i ima po dva prometna traka u svakom smjeru, fizički odvojena razdjelnim pojasom, što povećava sigurnost i protočnost prometa. U sklopu čvorišta grade se posebne trake za ubrzavanje i usporavanje kako bi se vozila mogla sigurno uključivati i isključivati s ceste.

Središnji dio čvorišta čini veliki kružni tok koji je djelomično trotračan, a djelomično četverotračan, prilagođen i osobnim i teškim teretnim vozilima. Iz rotora se odvaja više rampi koje vode prema Omišu, Mravincima i urbanom dijelu Stobreča, a sve su projektirane kao jednosmjerne ceste s jasno odvojenim prometnim trakama.

Posebna pažnja posvećena je pješacima, pa su predviđeni pothodnici i pješačke komunikacije koje sigurno povezuju sjeverni i južni dio zahvata. Uz glavne prometnice projektirane su i zamjenske ceste te poljski putovi, kako bi se zadržao pristup zemljištima i omogućilo održavanje odvodnih kanala.

Sve ceste imaju višeslojnu kolničku konstrukciju prilagođenu velikim prometnim opterećenjima, dok su manji putovi izvedeni u makadamu. Projekt uključuje i visoke nasipe i usjeke, ali s blagim nagibima radi stabilnosti terena. Radovi će se izvoditi prema važećim tehničkim propisima, uz obveznu regulaciju prometa i stroge mjere sigurnosti na gradilištu.

Bujica Vrbovnik i regulacijski kanal

U sklopu odvodnje oborinskih voda s brze ceste predviđena je izgradnja kanala bujice Vrbovnik u koji će se uljevati pročišćene obirinske vode s kolnika ceste. Kanal se projektira od uljeva u rijeku Žrnovnicu pa uzvodno sve do spoja na postojeće korito bujice Vrbovnik, u duljini od 392.6m.

Bujica Vrbovnik osim što prihvaća oborinske vode s kolnika brze ceste, odvodnjava oborinske (bujične) vode šireg područja. Cjelokupan sliv obuhvaća oko 500 ha površine, a obuhvaća područje sjeverno i sjeverozapadno od rotora TTTS sve do Mravinaca i Kučina, uključuje područje odlagališta otpada na Karepovcu, te područje Mrkih Njiva i Gladnjaka na zapadu, te sjeverne obronke Kile i Kamena na jugu, sve do rijeke Žrnovnice na istoku, u koju se uljeva.

Glavni bujični tok koji se uljeva u bujicu Vrbovnik je bujica Rokalovo. Trasa kanala bujice Vrbovnik vođena je paralelno s trasom brze ceste, i to uglavnom paralelno s trasom sjeveristočne prilazne rampe rotoru TTTS-s, s njene sjeverne strane. Trasa je vođena uglavnom u pravcu, u smjeru zapad – istok, osim početnog dijela i završnog dijela koji su izvedeni u krivini.

Nadvožnjak TTTS

Nadvožnjak TTTS gradi se u sklopu nove državne ceste D-8 između Trogira i Omiša, na dionici od čvorišta TTTS do Dugog Rata, a njegova je glavna svrha omogućiti siguran i protočan prijelaz preko velikog rotora u Stobreču. Riječ je o građevini dugoj gotovo 240 metara koja se sastoji od više raspona, prilagođenih prelasku preko rotora i postojećeg podmorskog ispusta.

Cesta na nadvožnjaku blago je zakrivljena i u laganom padu, što je uobičajeno za ovakve prometnice. Objekt je projektiran kao dva odvojena mosta – po jedan za svaki smjer vožnje – s kolnicima širine dovoljne za siguran promet. Između njih nalazi se razdjelni pojas, a uz rubove su predviđene staze za pregled i održavanje.

Odvodnja je zatvorenog tipa, pa se oborinske vode s kolnika kontrolirano odvode cijevima, a preko mosta će prolaziti i instalacije za struju i telekomunikacije. Temeljenje je prilagođeno složenom tlu, koje se dijelom sastoji od čvrste stijene, a dijelom od mekših naslaga i podzemne vode. Zbog toga će jedan dio nadvožnjaka biti oslonjen na plitke temelje, dok će se drugi dio graditi na dubokim armiranobetonskim pilotima. Posebna se pažnja posvećuje kontroli tla tijekom gradnje, a konstrukcija je projektirana tako da izdrži i jače potrese koji se mogu očekivati na ovom području.