Ljetni posao na baušteli: Pravila su stroga, ali zarada odlična

Percepcija ljeta u srednjoškolskoj dobi za većinu učenika svodi se na spavanje, kupanje i izlaske. No, ne za sve. Dio će naredne mjesece provesti radeći ljetni posao, a među njima dosta je budućih građevinaca iz obrtničkih škola koji su ili prihvatili ponudu svojih majstora za zaradu mimo obavezne prakse ili upravo samostalno traže bauštelski angažman. U svakom slučaju ljetni posao na baušteli nije nikakva novost obzirom da maloljetnici u Hrvatskoj smiju raditi, ali treba biti svjestan kako pri tomu imaju i neka važna ograničenja. Donosimo sve što morate znati o učeničkom radu, od dozvoljenih satnica i regulacije noćnog rada do iznosa minimalne učeničke satnice.

Sjećate se što je nekada bila najgora kazna za popravni ili, ne daj Bože, pad razreda? Da, to je bio ‘prisilan’ ljetni posao na baušteli. Tata bi našao nekog kuma ili prijatelja s kojim bi riješio mezimcu lopatanje pijeska uz miješalicu preko ljeta uz tradicionalnu izjavu ‘ako nećeš učit, onda ćeš radit’. Sve u nadi da će sunce i fizički posao potaknuti dijete da iduće godine malo više ‘zagrije stolicu’.

A dok se starije generacije i dalje kunu u uspješnost ovoga procesa i toplo ga preporučuju, treba znati kako danas za ljetni posao na gradilištu ili u kakvoj majstorskoj radionici treba puno više truda. Kao i da se na ovaj potez školarci u građevinskim zanimanjima odlučuju i sami, odnosno ne nužno po kazni. Razlog je jasan – na baušteli se danas mogu zaraditi ozbiljni novci obzirom da radnika u svim sektorima kronično manjka.

Naravno, danas je rad učenika strogo reguliran. I to Zakonom o tržištu rada, Pravilnikom o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem i Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik. U nastavku donosimo veliko istraživanje našeg sestrinskog portala srednja.hr i kolege Hrvoja Debeljaka o svemu što trebate znati učeničkom radu, od dozvoljenih satnica i regulacije noćnog rada do iznosa minimalne učeničke satnice.

Tko smije raditi

U pravilu mogu raditi učenici nakon navršenih 15 godina. Svi maloljetni učenici moraju imati pisanu suglasnost roditelja, a mlađi od 15 i pisanu suglasnost nadležnog inspektora. Učenici za rad sklapaju ugovor o povremenom radu preko učeničkih servisa. Učeničke servise osnivaju srednjoškolske ustanove. Zakon propisuje i da poslodavac zaradu za učenika i sve doprinose mora isplatiti najkasnije 15 dana od završetka rada učenika.

Raspored radnih sati i pauze

Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem kaže kako puno radno vrijeme maloljetnog redovitog učenika ne smije biti duže od sedam sati dnevno i 35 sati tjedno. Iznimno, učenici s navršenih 15 godina mogu raditi osam sati dnevno i 40 sati tjedno, što je uobičajena radna norma. Maloljetni redoviti učenik koji dnevno radi više od četiri sata i 30 minuta, ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta.

Dnevni odmor

Između dva uzastopna radna dana, maloljetni redoviti učenik ima pravo na odmor (dnevni odmor) od najmanje 14 sati neprekidno. Maloljetni redoviti učenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 48 sati neprekidno. Zabranjen je rad maloljetnog redovitog učenika u razdoblju između 20 sati uvečer i šest sati ujutro, još su neke od odredbe spomenutog Pravilnika.

Minimalna satnica

Minimalna učenička satnica računa se tako da se iznos minimalne bruto plaće podijeli sa 160. Za 2025. godinu minimalna satnica je 6,06 eura, a poslodavac naravno učenike može platiti i više ako želi. Kada god učenici rade nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, dogovorena satnica mora im biti uvećana za 50 posto. Ako se poslodavci toga ne pridržavaju, mogu biti kažnjeni u iznosu od 6.630 do 13.270 eura.

Doprinosi i osiguranje

Poslodavci za učeničke ugovore plaćaju naknadu za srednjoškolske ustanove koja ne može biti veća od deset posto od iznosa učenikove zarade. Tu zaradu servisi koriste za poboljšanje učeničkog standarda. Poslodavci plaćaju i pet posto doprinosa za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima i 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu. Dakle, učenici su osigurani od posljedica nesreće na radu i profesionalnog oboljenja.

Koje poslove učenici ne smiju raditi

Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik propisuje da maloljetnici radi zaštite ćudoređa ne smiju biti zaposleni u kockarnicama, salonima za igre na sreću, disko klubovima, noćnim barovima, noćnim klubovima i sličnim poslovima. Također, ne mogu raditi ni u poslovima koji su prema propisima zaštite na radu utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada i poslovima koji su utvrđeni kao osobito teški i štetni za zdravlje. Spominje se i zabrana rada maloljetnika na poslovima koji uključuju štetno izlaganje agensima koji su otrovni, kancerogeni i slično.

Porezni limit

Učenici baš kao i studenti moraju paziti na porezne limite. Za 2025. godinu vrijedi da učenici godišnje mogu zaraditi do 3.600 eura i dalje biti porezna olakšica svojim roditeljima. Ako učenici prijeđu taj limit, a i dalje su prijavljeni na poreznoj kartici roditelja, roditelji će morati razliku poreza isplatiti državi. Učenici mogu zaraditi do 10.800 eura godišnje bez da se na njihovu zaradu obračunava porez.

Učenički servis

Svi učenici moraju se učlaniti u učenički servis gdje dobivaju i člansku iskaznicu. Učenici se učlanjuju u učenički servis u svojoj županiji, što znači da ako njihova škola nema učenički servis, mogu se učlaniti u drugoj školi. Kako izgleda učlanjenje u učenički servis provjerili smo na primjeru Tehničke škole Zagreb. Učenici moraju mailom dostaviti potvrdu o statusu redovitog učenika, presliku osobne iskaznice i osobne iskaznice roditelja, popunjenu tiskanicu i dostaviti presliku ugovora ili kartice bankovnog računa. Pritom to ne smije biti račun roditelja, već učenika. U ovom učeničkom servisu za izdavanje ugovora potrebno je doći osobno u učenički servis ili se javiti na e-mail. Treba priložiti uputnicu od strane poslodavca, odnosno popunjenu i ovjerenu tiskanicu evidencijskog lista. Kasnije ugovore u tri primjerka moraju potpisati poslodavac i učenik. Popis svih učeničkih servisa možete pronaći na dnu ovog članka.

Popis učeničkih servisa možete proučiti u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.

Doznajte ovdje detalje o poticajima za samozapošljavanje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.