Dok svi pričaju o AI Pantheonu, Danci spremaju veliki projekt kraj Siska - solarnu elektranu na 165 hektara

Na području Martinske Vesi kraj Siska planira se veliki energetski zahvat koji bi, osim same sunčane elektrane, uključivao i baterijski sustav za skladištenje energije te novi priključni dalekovod naponske razine 2 x 220 kilovolti. Projekt je sada u fazi javne rasprave, što znači da građani, lokalna zajednica i zainteresirana javnost mogu proučiti Studiju o utjecaju na okoliš i dostaviti svoje primjedbe prije donošenja konačne odluke.

Riječ je o zahvatu velikih prostornih i tehničkih razmjera, čija se važnost ne svodi samo na proizvodnju električne energije iz sunčeva zračenja. Projekt predviđa i infrastrukturu za skladištenje, pretvorbu i predaju proizvedene energije u prijenosnu mrežu. Upravo zato postupak procjene utjecaja na okoliš ima važnu ulogu prije eventualne realizacije projekta.

Više od 200 tisuća solarnih modula

Prema Studiji o utjecaju na okoliš, sunčana elektrana Martinska Ves planirana je kao neintegrirana sunčana elektrana ukupne instalirane snage 120.153 kilovata na istosmjernoj strani. Priključna snaga na izmjeničnoj strani, odnosno na mjestu predaje električne energije u mrežu, bila bi ograničena na 99 megavata.

Predviđena je ugradnja 200.256 fotonaponskih modula pojedinačne snage 600 vat-peaka. Moduli bi se postavljali na čeličnu nosivu konstrukciju s fiksnim kutom nagiba, a elektrana bi bila raspoređena u dvije ograđene površine, od približno 117 i 48 hektara. Ukupna površina obuhvata iznosi nešto više od 1,6 milijuna četvornih metara, dok bi ukupna duljina ograde bila oko 7,85 kilometara.

Proizvedena električna energija predavala bi se u elektroenergetsku mrežu, dok bi se dio proizvodnje mogao privremeno pohranjivati. Time bi se omogućila fleksibilnija isporuka energije, osobito u trenucima kada proizvodnja iz solarnih panela ne odgovara trenutačnim potrebama mreže ili uvjetima priključenja.

Martinska Ves, solarna elektrana | Foto: Studija o procjeni, MZOZT

Planira se i baterijski sustav

Projekt uključuje baterijsko postrojenje za skladištenje električne energije. Prema tehničkom opisu, ono bi se sastojalo od 24 kontejnerske baterije, 12 dvosmjernih invertera za pretvorbu izmjenične i istosmjerne struje te 12 transformatora naponske razine 35/0,9 kilovolti.

Takav sustav omogućio bi da se dio proizvedene električne energije ne isporučuje odmah, nego da se pohrani i kasnije preda u mrežu. Kod velikih solarnih elektrana to je važno jer proizvodnja ovisi o sunčevu zračenju, dok potrebe elektroenergetskog sustava nisu uvijek jednake tijekom dana.

Uz baterijsko postrojenje planirana je i priključna transformatorska stanica Martinska Ves, naponske razine 35/220 kilovolti. Njezina bi uloga bila podizanje naponske razine električne energije kako bi se mogla predati u prijenosnu mrežu.

Martinska Ves, solarna elektrana | Foto: Studija o procjeni, MZOZT

Dalekovod kao ključni dio priključenja

Za povezivanje elektrane s prijenosnim sustavom planira se izgradnja priključnog dalekovoda naponske razine 2 x 220 kilovolti. Studija predviđa priključenje po principu ulaz/izlaz na postojeći dalekovod Mraclin - Sisak 1, naponske razine 220 kilovolti.

Budući da je riječ o priključnoj snazi većoj od 20 megavata, priključenje se planira prema pravilima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava. U dokumentaciji se razmatraju i opcije djelomičnog izmještanja trase budućeg dalekovoda.

Ovisno o odabranoj varijanti, duljina priključnog dalekovoda iznosila bi oko 11,4 kilometra ili oko 9,4 kilometra. Zbog toga ovaj dio zahvata nije važan samo za samu lokaciju elektrane, nego i za šire područje kojim bi trasa prolazila.

Domaća tvrtka, danski osnivač

Nositelj zahvata je tvrtka Chielo Klara, dok je Studiju izradio Dvokut-Ecro. Prema dostupnim javnim podacima o vlasničkoj strukturi, jedini osnivač društva je EE Croatia ApS iz Danske.

Osobe ovlaštene za zastupanje su Jens-Peter Zink, Knud Erik Andersen i Michael Viberg Pedersen, svi kao direktori. Projekt tako formalno vodi hrvatsko projektno društvo, dok iza njega stoji danski osnivač i upravljačka struktura povezana s inozemnim kapitalom.

Taj podatak daje dodatni kontekst projektu, osobito zato što se veliki zahvati u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj često razvijaju kroz domaća društva osnovana za pojedine projekte.

Martinska Ves, solarna elektrana | Foto: Studija o procjeni, MZOZT

Javna rasprava traje do kraja lipnja

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo je Studiju o utjecaju na okoliš za sunčanu elektranu Martinska Ves i dalekovod naponske razine 2 x 220 kilovolti na javnu raspravu. Rasprava traje od 1. do 30. lipnja 2026. godine.

Javni uvid u Studiju i ne-tehnički sažetak omogućen je radnim danom u prostorijama Općine Martinska Ves. Javno izlaganje o Studiji najavljeno je za 16. lipnja 2026. godine u Sisku, gdje bi građani i zainteresirana javnost trebali moći postavljati pitanja predstavnicima nositelja zahvata, izrađivača Studije i projektanta.

Primjedbe, prijedlozi i mišljenja mogu se upisati u knjigu primjedbi na mjestu javnog uvida ili dostaviti pisanim putem nadležnom županijskom upravnom odjelu. Da bi bile uzete u obzir, moraju biti dostavljene u roku, čitko napisane i potpisane.

Nakon završetka javne rasprave zaprimljene primjedbe bit će razmotrene u nastavku postupka procjene utjecaja na okoliš. Tek nakon toga slijedi odluka nadležnog Ministarstva o prihvatljivosti zahvata, odnosno o uvjetima pod kojima bi se projekt mogao nastaviti.