Umjesto hrpe papira, QR kod: Hrvatska predvodi digitalnu revoluciju u europskom prijevozu

Svaki kamion koji prelazi granicu dosad je nosio hrpu papirnatih dokumenata - teretne listove, dozvole, potvrde. Dovoljno je da se jedan papir zgužva, izgubi ili krivo popuni i cijela pošiljka staje na kontroli. Upravo taj problem želi riješiti Nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP), predstavljen na završnoj konferenciji održanoj 15. srpnja u zagrebačkom The Hallu.

Konferencija je započela pozdravnim govorima predstavnika Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, nakon čega su uslijedile prezentacije o projektu, procesu verifikacije i validacije te tehničkoj podršci sustava. Poslije službenog dijela programa održan je prigodni domjenak.

'Promet je dio krvotoka gospodarstva'

NSCP je dio provedbe europske Uredbe o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI), kojom Europska unija postupno zamjenjuje papirnatu dokumentaciju elektroničkim podacima. Zamjenica voditelja projekta u AKD-u Darija Kučinić tijekom svoje prezentacije, objasnila je krajnji rok za potpunu primjenu sustava.

- Od srpnja 2027. godine nadležna tijela u svim državama članicama morat će moći zaprimiti elektroničke podatke putem certificiranih platformi, a od 2029. bit će obaveza za sve gospodarske subjekte.

Projekt vrijedan više od 7 milijuna eura financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), novca koji Hrvatska dobiva od Europske unije upravo za ovakve digitalne reforme. Projekt provodi AKD s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Državni tajnik spomenutog ministarstva Željko Tušek istaknuo je zašto je to važno prijevoznicima.

- Ovaj projekt zasigurno će pomoći našim logističarima i prijevoznicima da imaju kvalitetnija rješenja, budu konkurentniji, a naše gospodarstvo usporedivo s rješenjima drugih zemalja EU-a. Svi ćemo zajedno krenuti razvijati naš sektor prometa na onaj način kako ga svi skupa vidimo, prepoznajući njegove strukturne probleme i izazove, ali i niz benefita koje on može donijeti razvoju našeg gospodarstva.

Direktor AKD-a Jure Sertić dodao je da je riječ o jednom od najsloženijih projekata agencije dosad, kojim se Hrvatska vraća u sam vrh Europe. Na razvoju ovakvog sustava djelatnici AKD-a pokazali su svoja znanja i vještine.

- Znamo da je promet, kao dio krvotoka gospodarstva, nešto bez čega Europska unija ne može funkcionirati. Dobro smo iščitali regulativu i tehničke specifikacije te došli do toga da Hrvatsku ponovno stavljamo u poziciju lidera u rješenjima koja postaju značajna do 2027. godine.

Publika tijekom konferencije | Foto: srednja.hr

Kako sustav radi u praksi?

Iako naziv NSCP sugerira cestovni promet, sustav nije zamišljen samo za njega. Darija Kučinić potvrdila je da obuhvaća i željeznički te promet unutarnjim plovnim putevima. U praksi će to izgledati jednostavno: umjesto da carinik ili policajac na granici lista hrpu papira, dovoljno je skenirati QR kod na dokumentu, a sustav sam dohvati sve potrebne podatke. Voditelj projekta Mateo Crnković objasnio je prednosti.

- Skeniranjem QR koda ili pretragom putem posebnih identifikatora portal dohvaća podatke s platforme i dostavlja ih nadležnom tijelu u standardiziranom digitalnom obliku. S obzirom na to da se podaci unose jednom, oni se sigurno pohranjuju i nadležnim tijelima dostavljaju se brzo, digitalno i u stvarno vrijeme.

Mateo Crnković, voditelj projekta NSCP | Foto: bauštela.hr

Sigurno pohranjivanje podataka vrlo je važan kriterij za uspješno funkcioniranje sustava. Prema riječima predstavnice tvrtke EY Andrijane Prskalo Maček, sigurnost nikad nije bila samo dodatak, nego temelj sustava.

- Svi znamo u kakvim vremenima danas živimo i koliko je važno da su sustavi maksimalno sigurni i pouzdani, jer samo tako možemo zadržati ono povjerenje koje nam je važno kad korisnici koriste taj sustav na svakodnevnoj bazi. Sigurnost mora biti ugrađena u svaki korak pristupa i razmjene podataka.

Andrijana Prskalo Maček, senior managerica u EY-u | Foto: bauštela.hr

'Validacija je potvrdila da smo spremni'

Publici se obratio i prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays Leo Mršić. Tijekom svoje prezentacije ukratko je objasnio iskustva tima za verifikaciju i validaciju.

- Neovisna verifikacija i validacija imala je tri elementa, kontinuirano verificiranje, potvrđivanje tehničkih i funkcionalnih poslovnih zaključaka te izradu dosta složenih izvješća koja su obuhvaćala liste provjera, testiranja, razgovora i osmišljavanja načina kako bi to moglo izgledati u budućnosti.

Svoj govor zaključio je rečenicom kako je validacija potvrdila da je sustav spreman.

Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Svezčilišta Algebra Bernays | Foto: bauštela.hr

Manje papira, manje troškova

Iza svih tehničkih detalja stoji pitanje - što digitalizacija donosi prijevoznicima i logističarima u svakodnevnom poslu? Prema procjenama Europske komisije, prelazak na digitalne podatke smanjuje operativne troškove, ubrzava administraciju i podiže transparentnost duž cijelog logističkog lanca.

Projekt se nastavlja nadograđivati i povezivati s dodatnim nacionalnim sustavima, među kojima je i FINIS. Cilj je jedinstven europski prometni prostor u kojem se podaci unose samo jednom, a razmjenjuju digitalno. 

Zajedničko fotografiranje | Foto: bauštela.hr

Sadržaj je nastao u suradnji native odjela bauštela.hr i Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD)