Lucija Miloloža: Geodeti najviše rade na moru, a najteže je dijeliti djedovinu na otocima

U šestom bauštela.hr podcastu ugostili smo mladu inženjerku geodezije, Luciju Miloložu, koja nam je objasnila što je zapravo geodezija i što sve spada u opis posla jednog geodeta. Također, udijelila je nekoliko savjeta po pitanju legalizacije objekata i kako geodeti mogu pomoći građanima. Doznali smo i gdje u Hrvatskoj geodeti trenutno imaju najviše posla, te gdje je najteže raditi.

Mlada inženjerka geodezije Lucija Miloloža bila je gošća Ardijana Karla Gashija na bauštela.hr podcastu i odgovorila na pitanja što je geodezija i tko su ljudi s čudnim kamerama na tronošcu koji nešto snimaju uz cestu. Otkrila je i tajne svoga posla, te komentirala ulogu geodezije u procesima legalizacije objekta. Kao i gdje je u Hrvatskoj najteže raditi i zašto.

– Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i prikazivanjem zemljine površine, sastoji se od fizikalne geodezije kojom se bavi manji broj geodeta, ona se bavi definiranjem zemljinog oblika, odnosno plohe geoida i praktičnom geodezijom kojom se bavi najveći broj ovih koje vidite kraj ceste, objašnjava Miloloža.

Koliko je Hrvatska zemljišno uređena

Sugovornica Ardijana Karla Gashija odgovara i na zanimljivo pitanje ‘Što je uređena zemlja?’ i da li se taj pojam može vezati u Hrvatsku.

– Prva asocijacija na uređenu zemlju nam je svima portal kojeg je izradila Državna geodetska uprava u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa, na kojem su objedinjeni podaci katastra i zemljišne knjige. Teži se tome da to postane baza zemljišnih podataka na kojem će podaci katastra i zemljišne knjige biti pregledni i dostupni svima na korištenje. No, zapravo bi uređena zemlja bila sređeno podatke, sređeno stanje katastra i zemljišne knjige za neku nekretninu, da je vlasništvo 1/1, da je kuća upisana u katastar i zemljišnu knjigu, kaže rekla je Miloloža uz zaključak kako je u Hrvatskoj još uvijek je mali broj katastarskih općina uređena zemlja tako da su usklađeni podaci katastra i zemljišnih knjiga.

Od inženjerke geodezije Ardijan Karlo Gashi doznaje i kako geodeti određuju točno geolokaciju, neke međe ili granice, neke čestice. Posebno u slučajevima gdje postaje sporovi između, primjerice, dva susjeda.

– Prvo pogledamo u uredu što se kroz povijest događalo s tom parcelom, onda pogledamo na terenu stare međe oznake. U označavanju međa je jako bitno da se pozovu i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama. Tako da ako je neko kupio novo gradilište, na kojem planira graditi objekt, bilo bi dobro da pozove susjede i vidi s njima. Ako oni znaju za neke stare međne oznake ili kako se ta k. č. a koristila od prije, to nam je 1 od metoda, jako puno se koristimo GPS-om, globalnim navigacijskim sustavom. Ona nam daje pouzdane podatke za katastarsku izmjeru, a u svakom slučaju treba provjeriti što se događalo s tom česticom kroz vrijeme, gdje su stare međne oznake, pozvati susjede i teku, onda možda provjeriti ukoliko usklađeno stanje katastra kako stoji u odnosu na katastarski plan ta čestica.

Teško je s arhitektima

Miloloža kaže kako u svome poslu svakodnevno surađuje s kolegama iz brojnih struka, te da nije sa svima uvijek jednostavno raditi. Na Gashijevo pitanje da li ju živciraju arhitekti i zašto spremno odgovara:

– Mi geodeti smo nekako navikli i strukturirano raditi naše skice, jer mi svoje skice šaljemo u katastar koji onda točno u određenim pravilima to provjerava. Arhitekti imaju puno veću slobodu tu kod crtanja svojih kuća i onda se zna dogoditi nesporazum kada izvođač traži od mene da mu iskolčim, odnosno pokažem tlocrt fasade, a arhitektu se to taj sloj zove pomoćne ili terasa ili nešto slično. I sad se ti snađi u tim brojnim arhitektonskim slojevima, skicama i svemu ostalom, rekla je Miloloža koja je također obrazložila i ulogu geodeta pri ishođenju građevinske, odnosno lokacijske dozvole. Kao i pojasnila koja je razlika između građevinske i lokacijske dozvole.

– Lokacijska dozvola, kao što i samo ime kaže, služi da bi se odredilo može li se na toj lokaciji nešto graditi. Građevinska dozvola sadrži sve radove koji su potvrđeni za gradnju, a geodeti i ovo što sam već prije rekla, cijelo taj proces gradnje. Znači prvo izrađujemo geodetsku situaciju stvarnog stanja koju šaljemo arhitektima. I to sam već rekla prije. Pa nadam se da se, ponavljam, pratimo gradnju i onda nakon što se kuća izgradi, izgradi, upisujemo u katastar i zemljišne knjige.

Najteže – podjela djedovine na otocima

Nakon nekoliko mjeseci rada u struci, Lucija Miloloža podijelila je i svoje prve dojmove o poslu za koji se školovala, te istaknula što ju u tome poslu danas najviše veseli. Matematika ili rad s ljudima.

– Naravno to je rad s ljudima, rad s državnom upravom. Veseli me kada vidim da se mlade obitelji odlučuju na gradnju kuće. Zanimljivo mi je bit dio toga, lijepa mi je struka, volim svaki dio struke i komunikacija na gradilištu, to što svi zajedno radimo na nekom projektu koji koji je opipljiv, vidljiv. Iznenadim se kada radim nekakav projekt i krenem mu od zelene oranice na kojoj nema ništa, a onda za 2 godine tu bude kuća s fasadom i uporabnom dozvolom, upisana u katastar i zemljišnu knjigu.

Gahsijeva sugovornica ističe kako za geodete u Hrvatskoj trenutno ima najviše posla duž primorja i u Zagrebu. Kao i da je posebno zahtjevno raditi na otocima.

– Po otocima sam radila i tamo je baš kaotično. To da se jedan od braće kojem je djed još davno otišao u Ameriku sjeti da bi on malo svoje djedovine i onda pokrene nešto. Da bi se nešto riješilo na nekretnini, svi vlasnici moraju biti suglasni s tim, moraju potpisati naša geodetska izvješća. Zapravo ima jako puno tih gradskih kuća u starim jezgrama, pogotovo otočnih gradova, gdje predivna kuća propada samo zato što je jedan od vlasnika, primjerice u Argentini i nitko ne zna je li živi ili mrtav, i jer on uopće zna da ima svoju nekretninu, priča Miloloža.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta.