Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026

‘Naguravanje’ željezničkog mosta preko rijeke Drave u Botovu | foto: HŽ Infrastruktura
Most se nalazi istočno od mjesta Botovo, u blizini državne granice s Mađarskom. Metoda uzdužnog potiskivanja, kojom se most Drava ‘gura’ s jedne na drugu stranu obale, do sada još nije bila primijenjena pri izgradnji željezničkih objekata u Hrvatskoj. Novi most čelične je rešetkaste konstrukcije i nalazi se pored starog mosta koji je izgrađen prije 61 godinu. Za razliku od starog jednokolosiječnog, novi će most imati dva kolosijeka, a bit će dug 300 metara te visine i širine 10 metara.
Sklapanje konstrukcije mosta varenjem, pjeskarenje i bojanje mosta izvode se na obali, dok su u koritu rijeke, na dubini od tridesetak metara ukopana 134 armiranobetonska pilota na kojima su izgrađena dva stupa i dva upornjaka preko kojih će se protezati novi most.
Naguravanje mosta do prvog stupa trajat će oko tjedan dana, kada će biti pogurana trećina njegove dužine (100 metara). Nakon toga se na obali nastavlja izgradnja ostatka mosta. Krajem godine očekuje se da će cijeli most biti preguran na drugu stranu obale. Nakon toga trebali bi početi radovi na postavljanju dvaju kolosijeka. Na dan se u prosjeku ‘nagura’ 20 metara mosta.
Darko Barišić, član Uprave HŽ Infrastrukture prilikom obilaska gradilišta izjavio je da je ovo strateški važan projekt za Republiku Hrvatsku i čitavo gospodarstvo jer je njegova glavna uloga povećanje propusne moći pruge koja se nalazi na najvažnijem željezničkom koridoru u Hrvatskoj. RH2 koridor povezuje luku Rijeka s Republikom Mađarskom, a najveći dio, odnosno 80 % opsega teretnog prijevoza ide upravo tim koridorom.
– Ovo je jedan od zahtjevnijih projekata na kojem radimo. Na njemu ukupno radi 550 radnika, a na mostu Drava angažirano ih je 50-ak. Izvrsno su se snašli i dobro navikli na okolinu i ljude, istaknuo je Mehmet Yilmaz, voditelj projekta u ime izvođača radova.
Metodu ‘naguravanja’ mosta objasnio je voditelj nadzornog tima Branimir Bosanac, koji je rekao da se cijeli most pomiče naguravanjem pomoću hidrauličnih potiskivača. Dalje je pojasnio da pritom konstrukcija mosta ‘klizi’ preko teflonskih ploča koje se nalaze na ležajevima. Postojeći stari most Drava projektiran je za jednokolosiječnu prugu te nije dovoljno nosiv da bi izdržao nova prometna opterećenja. Zbog toga će biti zamijenjen novim, dvokolosiječnim mostom.
Kako bi zaštitili sebe i konstrukciju od kiše, vjetra, sunca i niskih temperatura, radnici su podigli veliki šator unutar kojega inače izvode sve poslove. On je i u funkciji zaštite okoliša od širenja boje i štetnih plinova, jer filtrira zrak pa u prirodu izlazi čist. Šator nije fiksno postavljen, već se kreće po tračnicama i kada završe radovi na jednome segmentu mosta, pogurne se naprijed te radnici nastavljaju raditi na novome dijelu mosta.
Čelične elemente do željene pozicije podiže dizalica koja može podići dva puta po 25 tona, a po potrebi se koriste i autodizalice. Ukupno je utrošeno oko 6 tisuća m3 betona za temelje, potporne zidove, stupove i upornjake, oko 700 tona armature te 4 tisuće tona čelika za samu konstrukciju mosta. Dijelovi metalne konstrukcije od kojih se sastavlja most proizvedeni su u Turskoj te su na gradilište dovezeni sa 184 kamiona.
Zbog zaštite postojećeg puta i rukavca rijeke Drave, u kojemu se nalazi mrjestilište riba, izveden je i potporni zid. Stupovi su u koritu rijeke eliptičnog oblika zbog usklađenja s vodotokom rijeke Drave.
Projekt ‘Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica’ vrijedan je 350 milijuna eura (bez PDV-a), koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), te je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Vrijednost mosta je 23,6 milijuna eura, a izvođač radova na projektu je turska kompanija Cengiz Insaat.
Radovi se trenutačno se izvode duž cijele dionice duge 42,6 km. U sklopu projekta predviđene su rekonstrukcija i izgradnja novih kolodvora i stajališta, mostova, galerija, vijadukata, cestovnih nadvožnjaka, podvožnjaka, pothodnika i paralelnih cesta. Izvode se i radovi na kontaktnoj mreži i ostalim elektroenergetskim postrojenjima, signalno-sigurnosnom i prometno-upravljačkom i telekomunikacijskom sustavu.
Po završetku projekta vlakovi će moći voziti do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima. Očekivani kraj radova na projektu je 2025. godine. Za sada je odrađeno oko 40 % radova.
Priprema tople vode viškom energije iz sunčane elektrane
Jednofazni regulator snage AC•THOR preusmjerava mogući višak snage iz mrežne fotonaponske elektrane prema električnim grijačima.
11:13 5 d 08.09.2026
Hrvatska elektroinstalaterska tvrtka kreće raditi na novim AI centrima, zapošljavaju ove majstore
Pred tvrtkom Matel je uzbudljivo razdoblje jer kreću raditi na novim velikim projektima. Zbog toga traže pojačanje.
13:47 10 d 03.09.2026
Stavite građevinu u fokus: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na bauštela.hr
Ove godine stavite građevinski sektor u fokus i pretplatite se na bauštela.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 59€.
09:39 12 d 01.09.2026
Arheološki terenski pregled obavezna je usluga prilikom izgradnje novih kilometara autoceste A7. Radit će se na kompletnoj dionici s novim tunelima.
11:56 12 h 13.09.2026
Stiže omiljeni jesenski događaj: U ove kuće i zgrade u Zagrebu moć će se besplatno zaviriti
Iza ugla je dolazak jeseni, ali i još jednog Festivala Open House u Zagrebu. Nova 'sezona' donosi 38 novih lokacija za obići, tema je urbanizam.
11:56 12 h 13.09.2026
Na desecima lokacija čistit će se separatori, zbrinjavati otpad te provjeravati njihova vodonepropusnost i ispravnost.
11:55 12 h 13.09.2026
Izmjene Zakona o obrtu donose niz novosti važnih za majstore i građevinske izvođače. Imamo sve detalje.
11:55 12 h 13.09.2026
Na krajnjem jugu RH nalaze se napušteni bunkeri i tvrđava koja čeka bolje dane i novu namjenu. U međuvremenu se vode postupci povrata imovine.
11:53 12 h 13.09.2026
Jeste li za ili protiv papuča u školama? Naši novinari podijelili svoje stavove
Školske papuče ugodne su i doprinose čistoći i obiteljskoj atmosferi, ali ponekad mogu biti i razlog zadirkivanja, a evo što misle naši novinari.
11:35 12 h 13.09.2026
Gotovo trećina misli da neće moći priuštiti nekretninu, a za 91,5 posto stambena kriza utječe na odluku o osnivanju obitelji, rezultati su nove ankete
11:34 12 h 13.09.2026
Zdravstvo pod velikim pritiskom i u Istri: 'U 28 ambulanti rade stariji od 65 godina'
Manjak liječnika vlada u cijeloj Hrvatskoj. U Istri od 114 ambulanti u 28 njih rade stariji od 65 godina. Mlade pokušavaju privući i stipendijom.
09:37 14 h 13.09.2026
Male tajne hrvatskog jezika: Napokon ste 'dočekali' ili 'sačekali' isplatu usklađivanja
Hrvatskomu jeziku ne pripada glagol 'sačekati'. Ovisno o kontekstu, treba upotrebljavati 'dočekati' i 'pričekati'.
09:36 14 h 13.09.2026