Novosti Ponovna aktivacija 'starog' eksploatacijskog polja na sjeveru Hrvatske: U planu bušenje pored granice

Ponovna aktivacija 'starog' eksploatacijskog polja na sjeveru Hrvatske: U planu bušenje pored granice

Nina Šantek
Nina Šantek

29. kolovoz 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Ponovna aktivacija 'starog' eksploatacijskog polja na sjeveru Hrvatske: U planu bušenje pored granice

Bušotina na sjeveru Hrvatske | foto: Elaborat, MZOZT/Canva

Skoro točno 20 godina nakon prvih planova i Studije o utjecaju na okoliš ponovno se priča o eksploatacijskom polju ugljikovodika na sjeveru Hrvatske.

Na sjeveru Hrvatske aktualiziralo se pitanje proizvodnje plina i novih aktivnosti na postojećim eksploatacijskim poljima. U Međimurskoj županiji aktualiziran je plan izrade i privođenja eksploataciji razradne bušotine Zebanec-9.

Riječ je o području na kojem se mogućnost eksploatacije ugljikovodika razmatra otprije 20 godina. Još 2006. godine INA je za eksploataciju plina na polju 'Zebanec' pokrenula postupak procjene utjecaja na okoliš, a novi postupci sada se javljaju za još jednu bušotinu na toj lokaciji.

Novi zahvat 20 godina nakon prvih planova

Industrija nafte (INA) početkom svibnja 2006. godine podnijela je zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš, uz koji je priložena Studija o utjecaju na okoliš Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Komisija za ocjenu utjecaja na okoliš zatražila je ispravak i nadopunu studije, što je učinjeno mjesec dana kasnije. Na temelju studije zahvat je ocijenjen prihvatljivim za okoliš.

Tada je navedeno da se eksploatacijsko polje 'Zebanec' nalazi u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, oko deset kilometara sjeverno od Čakovca, na području naselja Zebanec, općina Selnica i Vratišinec te Grada Mursko Središće. Kao najprikladnije tehničko rješenje eksploatacije odabran je kombinirani sabirno-transportni sustav, uz pročišćavanje plina u slobodnim kapacitetima postrojenja Centralne plinske stanice Molve u Podravini. U zaključku studije navedeno je da je odabrana varijanta 'najprikladnija i najpovoljnija za okoliš', uz ocjenu da su proizvodni uređaji i tehnologija suvremeni i visokorazvijeni.

Danas se na istom području planira novi zahvat. Eksploatacijsko podrućje prostire se na 19,92 četvorna kilometra. Do kraja 2025. godine na polju je izrađeno ukupno 16 bušotina. Prema novijim podacima, jedna je trenutno eksploatacijska, dok je ostalih 15 likvidirano ili napušteno. Na polju se nalaze tri ležišta ugljikovodika: naftno-plinsko ležište A, plinsko ležište B i plinsko ležište Peklenica. Do sada je plin s kondenzatom crpljen samo iz ležišta B, čitamo u dokumentaciji objavljenoj na stranici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Nove aktivnosti i ugovori

Za eksploataciju ugljikovodika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je 2022. godine potrebne odluke, a INA-i je krajem iste godine dodijeljen Ugovor o eksploataciji. Posljednji elaborat o rezervama izrađen je sa stanjem na 31. prosinca 2022., a Ministarstvo je u kolovozu 2023. utvrdilo količine i kvalitetu rezervi ugljikovodika.

Novi Elaborat zaštite okoliša odnosi se na izradu bušotine Zebanec-9, njezino privođenje proizvodnji te priključenje na postojeći sustav. Točna lokacija još nije određena; predviđeno je potencijalno područje u krugu polumjera 500 metara, pri čemu je iz njega izdvojen dio šumskog područja.

Eksploatacijsko područje | foto: Elaborat, MZOZT

Uređenje bušotinskog prostora

Planirano je uređenje bušotinskog prostora veličine 100x95 metara i korištenje prenosivog bušaćeg postrojenja. Ako ispitivanje bude negativno, bušotina će se likvidirati, a prostor sanirati. Ako rezultat bude pozitivan, prostor će se smanjiti na 70x70 metara, a bušotina opremiti za proizvodnju plina i kondenzata. Predviđeni su i priključni plinovod i kondenzatovod, svaki duljine oko 1.500 metara, do dvora Međimurje.

Novi Elaborat zaštite okoliša ponovno je izradio Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu u ožujku 2026. godine. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije sada provodi postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, uključujući prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Nakon pribavljanja mišljenja nadležnih tijela, lokalne i regionalne samouprave te javnosti, Ministarstvo će odlučiti je li potrebna puna procjena utjecaja zahvata na okoliš.