Rumunjskoj 630 milijuna za jednu prugu, a gdje je završilo hrvatskih 900 milijuna? Evo što se sve obnavlja

Rumunjska je ovih dana povukla još jedan veliki europski željeznički potez. Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 630 milijuna eura za modernizaciju pruge Brașov - Sighișoara, jednog od važnijih željezničkih pravaca u središtu zemlje. Projekt je vrijedan oko 2,25 milijardi eura i obuhvaća modernizaciju više od stotinu kilometara dvokolosiječne, elektrificirane pruge. Nakon završetka radova trebali bi se povećati kapacitet, brzina i pouzdanost putničkog i teretnog prometa, a očekuje se oko četiri milijuna putnika godišnje.

Sličan investicijski val već traje i u Hrvatskoj. EIB posljednjih godina sudjeluje u financiranju velikog dijela domaćeg željezničkog ciklusa, od obnove lokalnih i regionalnih pruga do novih vlakova, kolodvora i strojeva za održavanje. Drugim riječima, velik dio projekata koji se danas izvode, pripremaju ili ulaze u završne faze dio je puno šire financijske konstrukcije teške stotine milijuna eura.

Riječ je o banci Europske unije u vlasništvu država članica, koja dugoročnim kreditima financira velike infrastrukturne, energetske, prometne, stambene i razvojne projekte. U Hrvatskoj je Grupa EIB-a od početka djelovanja plasirala više od 10 milijardi eura, a samo u 2024. godini nova financiranja dosegnula su rekordnih 1,24 milijarde eura.

Veliki željeznički ciklus u punom mahu

Najvažniji dio priče za domaću infrastrukturu jest okvirni program modernizacije hrvatske željeznice. Početkom 2024. potpisana je prva tranša vrijedna 400 milijuna eura, dok ukupni EIB-ov okvir iznosi 900 milijuna eura. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj kreditnoj operaciji EIB-a u Hrvatskoj do sada.

Taj novac nije zamišljen za jedan projekt, nego kao financijska podloga za cijeli niz zahvata koji se već provode ili pripremaju. Zajedno s drugim izvorima financiranja trebao bi podržati investicije ukupne vrijednosti veće od 2,6 milijardi eura.

Poseban naglasak stavljen je na lokalne i regionalne pruge koje se teže mogu u potpunosti financirati klasičnim bespovratnim europskim sredstvima. HŽ Infrastruktura ranije je navela da program obuhvaća obnovu približno 500 kilometara pruga te oko 30 kolodvora i stajališta diljem Hrvatske.

Obnova pruge Zadar - Knin | Foto: HŽ Infrastruktura, privatna kolekcija

Ne obnavljaju se samo pruge

Veliki investicijski ciklus ne završava na tračnicama. Paralelno se modernizira i vozni park HŽ Putničkog prijevoza. Posebna EIB-ova alokacija vrijedna oko 113 milijuna eura obuhvaća nabavu šest bimodalnih, odnosno elektrodizelskih vlakova za relaciju Zagreb - Split, četiri baterijska vlaka za Split i Istru te četiri elektrobaterijska vlaka za pravce Zagreb - Krapina i Zagreb - Bjelovar.

U planu su i dodatni elektrodizelski vlakovi za daljinski promet, punionice u Lupoglavu i Velikoj te izgradnja Tehničko-logističkog centra u Zagrebu. Prvih šest elektrodizelskih vlakova za Zagreb - Split trebalo bi u promet do kraja 2026. godine.

Zasebno je odobreno i oko 54 milijuna eura za novu mehanizaciju HŽ Infrastrukture. Cilj je ubrzati održavanje pruga, smanjiti troškove i povećati pouzdanost mreže, što je posebno važno u razdoblju kada se radovi izvode na velikom broju dionica istodobno.

Jedan od najvećih projekata već je na sjeveru Hrvatske

U EIB-ov okvir uključena je i velika dionica Križevci - Koprivnica - državna granica s Mađarskom. Za taj projekt predviđeno je oko 92 milijuna eura EIB-ova financiranja, dok je ukupna vrijednost zahvata procijenjena na oko 464 milijuna eura. Riječ je o rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka, odnosno jednom od najvažnijih projekata na hrvatskom dijelu željezničkog koridora prema Mađarskoj.

Riječ je o primjeru koji dobro pokazuje kako EIB funkcionira u praksi. Njegovi krediti ne zamjenjuju nužno bespovratna sredstva Europske unije, nego ih često nadopunjuju. Tako se zatvara financijska konstrukcija velikih projekata koji se dijelom financiraju iz fondova, a dijelom iz dugoročnih zajmova.

Obnova pruge Zadar - Knin | Foto: HŽ Infrastruktura, privatna kolekcija

EIB je puno više od željeznice

Željeznica je trenutačno najveći pojedinačni posao, ali EIB u Hrvatskoj financira puno širi spektar projekata. Među ranije financiranim velikim infrastrukturnim zahvatima nalazi se i Pelješki most, dok je novac posljednjih godina usmjeren i u energetiku, poduzetništvo, javni prijevoz, urbanu infrastrukturu i stanovanje.

Samo u 2024. godini, uz 400 milijuna eura za željeznicu, EIB je Gradu Zagrebu odobrio 207 milijuna eura za projekte obnovljivih izvora energije, javnog prijevoza, društvene infrastrukture i priuštivog stanovanja. HBOR je dobio 200 milijuna eura za financiranje hrvatskih tvrtki, dok je dio sredstava usmjeren i u energetske projekte HEP-a. EIB je sudjelovao i u financiranju projekata Grada Splita, među kojima je Žnjan, a pruža i savjetodavnu pomoć Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu u razvoju priuštivog i socijalnog stanovanja.