Vlakovi u Hrvatskoj voze 160 km/h na samo dvije dionice, ostatak Europe ima puno bržu željeznicu
Rak rana hrvatskih vlakova je brzina njihove vožnje. Gost jedanaeste epizode Bauštela podcasta, inženjer prometa Josip Petrlić, istaknuo je da maksimalna brzina na domaćim prugama iznosi 160 km/h, ali na svega dvije dionice. Zahvaljujući modernijoj infrastrukturi, većina Europe ima brži željeznički promet od nas. Dobar primjer je pruga na dionici Beograd – Novi Sad, gdje vlakovi razvijaju brzinu od 200 km/h. Petrlić je naglasio da vlakovi koji prometuju brzinama većima od 160 km/h moraju biti opremljeni posebnom kabinskom signalizacijom zbog takozvanog efekta tunela. Ugradnja takvih sustava je skupa i dodatno povećava troškove pri izgradnji brzih pruga, ali je neophodna za veću sigurnost prometa i putnika.
Josip Petrlić u Bauštela podcastu | Foto: Bauštela.hr
Jedna od najčešće spominjanih tema vezanih uz željeznice u Hrvatskoj je brzina prometovanja vlakova. Inženjer prometa Josip Petrlić dotaknuo se ovog gorućeg problema u jedanaestoj epizodi Bauštela podcasta. Najveća brzina koju vlakovi mogu razviti na hrvatskim prugama iznosi 160 km/h i to na samo dvije dionice, Vinkovci – Tovarnik i Okučani – Novska.
Brzine vlakova u ostatku Europe obično su znatno veće od hrvatskih. Primjerice, vlakovi u Srbiji, na dionici od Beograda do Novog Sada, razvijaju brzine od 200 km/h, zahvaljujući novoj modernoj pruzi i novim kompozicijama iz Švicarske i Kine. Pruga će u konačnici spajati Beograd i Budimpeštu. Petrlić je zatim istaknuo zahtjevnost i velike troškove kod izgradnje brzih pruga.
– Izgradnja infrastrukture za 200 km/h je dosta skuplja i kompleksnija. Sam kolosijek mora biti stabilniji i bolji. To će građevinari puno bolje znati od mene. Što se tiče prometnog aspekta, za brzine preko 160 km/h lokomotive moraju imati kabinsku signalizaciju, rekao je inženjer Petrlić.
Naime, u vlakovima koji razvijaju brzine veće od 160 km/h stvara se takozvani efekt tunela. Odnosno, nije pouzdano da će pri takvim brzinama strojovođe dobro vidjeti znakove na prugama ispred sebe. Takvi sustavi se zbog sigurnosti prometa i putnika obavezno moraju implementirati u kabine vlakova. Samim time, troškovi za izgradnju brzih pruga postaju veći.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta u kojoj je gostovao inženjer prometa Josip Petrlić pogledajte ovdje.
