Zbog odluke o zaštićenim najmoprimcima Hrvatskoj prijeti više od milijarde i pol kuna gubitaka

Zbog odluke Europskog suda za ljudska prava Hrvatskoj prijete gubici u državnom proračunu koji bi mogli premašiti iznos od milijardu i pol kuna. Naime, odlukom suda otvorena je mogućnost svim vlasnicima stanova koji su dobivali zaštićenu najamninu da potražuju razliku od one tržišne.

Prema posljednjem popisu stanovništva Hrvatska ima 3734 stana u kojima se nalaze zaštićeni najmoprimci.

Hrvatski državni proračun uskoro bi mogao pretrpjeti velike gubitke ako se ne pronađe način na koji će se obeštetiti vlasnici stanova koji su dobivali zaštićenu najamninu. S obzirom na broj takvih stanova, a samim time i sudskih parnica, Hrvatskoj prijete gubici koji mogu premašiti iznos od milijardu i pol kuna.

Priča o odnosu Hrvatske i vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci traje već tri desetljeća tijekom kojih nije pronađeno rješenje kojim bi se riješio problem podmirivanja obje strane.

Važna presuda Europskog suda za ljudska prava

No, iako već kompliciran, odnos države i vlasnika stanova dodatno se zakomplicirao 10. lipnja kada je Europski sud za ljudska prava potvrdio povredu prava na uživanje vlasništva vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci.

Presuda Europskog suda za ljudskog prava odnosi se na dvije osobe i dva stana, ali s istim zajedničkim nazivnikom – kao vlasnici nisu mogli koristiti svoje nekretnine i nisu dobivali realnu najamninu, piše Jutarnji list.

Sud je zaključio da je u oba slučaja došlo do štete zbog nemogućnosti naplaćivanja odgovarajući najamnine te da je Hrvatska prekršila Konvenciju o ljudskim pravima koju je potpisala 1997. godine.

Jednu optužbu podnijela je Jadranka Skelin-Hrvoj, a drugu Đorđe Đurđević. U Đurđevićevom slučaju priča o korištenju vlastitog stana ponešto se zakomplicirala zbog smrti vlasnika stana u Zadru još 1977. godine od koje je hrvatskoj birokraciji bilo potrebno cijelo jedno desetljeće da to utvrdi i prizna pravo njegovom nasljedniku.

Najmoprimcu stana u Zadru 2000. godine sud određuje najamninu od 152,76 kuna za stan površine 99,84 kvadratnih metara, a 2016. povisuje ju na 268,56 kuna. Europski sud odbacio je Vladin argument da Đurđević nema pravo na naknadu za razdoblje koje je prethodilo njegovom upisivanju u zemljišne knjige, jer se nasljedstvo stječe od trenutka smrti.

S druge strane, Jadranka Skelin-Hrvoj navodi da se unatoč pobjedi jako teško veseliti, jer je njena obitelj na sudu još od 1997. godine te da roditelji nisu uspjeli doživjeti epilog priče. Kuću, u kojoj se zaštićeni najmoprimac još uvijek nalazi, Jadranka Skelin-Hrvoj trebala bi zbog štete od potresa i sanirati, no to nije moguće dok kuća ne bude prazna pa se pita treba li se objekt urušiti da silom prilika zaštićeni najmoprimac ode.