Željezničke pruge neiskorišten su potencijal, a putovanje najviše ubija ‘lagana vožnja’
U jedanaestoj po redu epizodi Bauštela podcasta gost je bio inženjer prometa Josip Petrlić. Bavi se projektiranjem željeznica o kojima zna sve pa je komentirao goruća pitanja vezana za pruge u Hrvatskoj. Osvrnuo se na povijest željeznice, na važnost međunarodne povezanosti, te na sporu vožnju i slabu iskorištenost prostrane željezničke mreže. Nešto je rekao i o tramvajskim prugama u Zagrebu pa je objasnio zašto smo tramvaje u glavnom gradu navikli čekati.
Josip Petrlić u Bauštela podcastu | Bauštela.hr
U jedanaestoj epizodi Bauštela podcasta gostovao je inženjer prometa Josip Petrlić koji se uglavnom bavi projektiranjem željeznica. Kako je na području Hrvatske u tijeku bitan projekt unaprjeđenja željeznica diljem zemlje imao je o tome što reći. Predstavljen je kao ‘renesansa željeznice’, no Petrlića koji o ovoj temi zna sve ambiciozna najava projekta ne zbunjuje.
– Svakih deset godina imamo ‘renesansu željeznice’. Prvenstveno bih rekao to prije svega gura Europska unija. Gleda, između ostalog svoje interese, a kroz Hrvatsku prolaze dva TEN-T koridora i na ogranku je još dva koridora, govori Petrlić o značaju hrvatskih željeznica.
Iako se iduće godine obilježava 165 godina od prolaska prvog vlaka kroz Hrvatsku koja je do danas, kako je rekao Petrlić pretežito tranzitna zemlja na bivšem desetom i na ograncima 5b i 5c koridora, stanje željeznica u najmanju ruku nije idealno. Petrlić je u podcastu komentirao stanje pruga, pričao o zadarskoj željeznici i o problemu ‘lagane vožnje’. Prokomentirao je i uvijek aktualnu temu zagrebačkih tramvajskih pruga.
Slaba iskorištenost i loše stanje željeznica
Hrvatska je prilično dobro ‘premrežena’ željezničkim prugama. Ali, gotovo sveprisutna željeznica mogla bi se, procjenjuje stručnjak, daleko bolje iskoristiti. Nekada je Rijeka zbog bolje željezničke povezanosti glasila za najvažniju luku na Jadranu, dok ju je do danas Kopar ozbiljno ‘prešišao’.
I Rijeka i Ploče, u prošlosti su koridorima 5b i 5c bile povezane s Mađarskom, no nisu jedine luke u Hrvatskoj. Postoje i Ražine u Šibeniku te luke u Splitu i Zadru. A od navedenih gradova, nešto se više-manje događa samo u Rijeci i Splitu. Zadar je s druge strane potpuno zanemaren, iako je raspisan natječaj kako bi se i to promijenilo.
– Željeznička luka do Zadra je službeno otvorena i sad ide u rekonstrukciju. Raspisan je natječaj, odabran je izvođač radova. Apsurd je da HŽ Putnički prijevoz nema nijedan vlak koji vozi iz Knina prema Zadru, kaže Petrlić. Drugim riječima, problem je što pruga postoji, dok vlakova na toj pruzi nema.
Ulaganje jedini lijek protiv ‘lagane vožnje’
Ipak, žele li se postojeće željeznice iskoristiti, u svakom slučaju potrebni su značajni iznosi za sufinanciranje. Kod Zadra konkretno, problem su i brzina i trasiranje, a svaka promjena nabolje traži velika ulaganja.
– Ne znam može li itko u Europi ili u svijetu bez financijskih sredstava išta napraviti. Mi imamo 40 ili 50 komada novih vlakova od Končara – dizel električnih i električnih vlakova. Električni vlakovi imaju mogućnost maksimalne brzine od 160 km/h, ali te vlakove ne možemo voziti 160 kilometara na sat na većini pruga, nego samo na par dionica, što je apsurdno, osvrće se Petrlić na jedno od nedosljednosti kod željezničkog prijevoza u Hrvatskoj.
Pritom, dodaje, vrijeme putovanja znatno usporavaju ‘lagane vožnje’. Do njih dolazi jer, dogodi li se nešto s kolosijekom ili u slučaju da se odvijaju bilo kakvi radovi dolazi do iznimno lagane vožnje brzine od 20 do 50 km/h što značajno smanjuje brzinu putovanja.
Zagrebački tramvajski promet
Osim željeznica diljem države, s problemima se susreće i tramvajski promet u glavnom gradu. Neki od najpoznatijih problema u tom smislu koji su svima poznati su kašnjenje tramvaja ili sporo prometovanje zbog preopterećenosti cesta gdje tramvajski promet nije strogo odvojen od automobila i drugih vozila.
– Zapravo najveći problem tramvajskog prijevoza u Gradu Zagrebu je što na velikom dijelu tramvaj nije izdvojen od ostalog cestovnog prometa. Dijeli traku sa ostalim automobilima, autobusima i slično pa se onda stvaraju čepovi, komentira Petrlić. Kao najgoru ulicu za prometovanje izdvaja Savsku koja polako puca po šavovima.
– Savska je katastrofa. Više nije cesta koja može trpjeti ovu količinu vozila. Za to je nekad postojalo rješenje, mislim da se zvala Splitska ili Riječka avenija koja je trebala ići s one strane Savskog nasipa, tako da bi Savska bila nešto sasvim drugo. Ali je Savska do danas ta žila kucavica i transverzala koja spaja sjever sa jugom na ovoj zapadnijoj strani, kaže, a spomenuti koridor kao ideja i dalje čeka na realizaciju.
Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Cijelu epizodu podcasta u kojoj je gostovao inženjer prometa Josip Petrlić pogledajte ovdje.
