Pretraga

Zimski specijal – posjetili smo zagrebačku toplanu i saznali kako se grijemo

A- A+

Grijanje putem toplane u Zagrebu koristi gotovo 100.000 kućanstava i 5.000 poslovnih objekata. Sve to pokriva 238,4 kilometara vrelovodne mreže i 45,2 kilometara parovodne mreže kroz koju prolaze vrela voda i industrijska para.

dimnjak zagrebačke Toplane | foto: Filip Bahun, baustela.hr

U susret sezone grijanja bauštela.hr odlučila je zaviriti iza zastora Toplane Zagreb kako bi pokušali čitateljima približiti njeno funkcioniranje i pružiti dublji uvid u sve što o grijanju putem toplane trebaju znati. Zagreb griju dvije toplane, ona na Savici i ona na Trešnjevci, a mi smo se zaputili u onu na obali Save.

Dimnjak toplane na Savi jedan je od najprepoznatljivijih detalja vizure istočnog dijela grada Zagreba, a dio je kompleksa termoelektrane-toplane (TE-TO Zagreb). Termoelektrana-toplana nalazi se na području Savice kod Žitnjaka, na lijevoj obali rijeke Save, a njen dimnjak visine 202,5 metara ističe se kao najviša građevina u Zagrebu, viša čak i od TV tornja na Sljemenu.

TE-TO satelitska snimka | izvor: google maps

Kako bi dobili informacije sa samog izvora, sastali smo se s ključnim ljudima iz HEP Toplinarstva i HEP Proizvodnje na lokaciji u sklopu TE-TO. No, prvo bi bilo dobro uopće objasniti koja je razlika između HEP Toplinarstva i HEP Proizvodnje.

HEP Proizvodnja bavi se pogodili ste – proizvodnjom. U sklopu HEP Proizvodnje djeluje 28 hidroelektrana, 7 termoelektrana, 3 kondenzacijske elektrane i 4 termoelektrane-toplane koje uz električnu proizvode i toplinsku energiju. Uz proizvodne pogone u sklopu HEP Proizvodnje djeluje i Centralni kemijsko-tehnološki laboratorij (CKTL) koji ispituje i analizira fizikalno- kemijska svojstva loživog i otpadnog ulja, ugljena i koksa, čvrstih biogoriva, krutog oporabljenog goriva, pepela i drugih posebnih vrsta uzoraka koje je potrebno nadzirati u procesima proizvodnje električne i toplinske energije.

TE-TO | izvor: HEP

HEP Toplinarstvo zaduženo je za distribuciju i opskrbu toplinskom energijom te njenom nabavom za krajnje kupce, a djeluje na području Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića. HEP-Toplinarstvo je najveći distributer toplinske energije u Republici Hrvatskoj s udjelom od 80% tržišta.

Termoelektrana se gradila tri godine

Gradnja termoelektrane-toplane Zagreb započela je 1959. godine te je trajala tri godine, do 1962. kad je i puštena u pogon. Izgrađena je izvorno s dva bloka električne snage 2×32 MWe i ukupne toplinske snage 80 MWt, a pri početku njenog rada kao energent je korišten ugljen. Prvi potrošači bila su naselja Zapruđe i Trnsko u Novom Zagrebu.

toplifikacijska parna turbina 32MW | foto: Filip Bahun, baustela.hr

1965. godine plin i teško loživo ulje zamijenili su ugljen kao korišteni energent. Zbog povećane potražnje i potrošnje toplinske energije, 1979. godine je pušten u rad i novi proizvodni Blok C – električne snage 120 MWe i toplinske snage 200 MWt. Od svojih početaka sredinom prošlog stoljeća, TE-TO je kontinuirano nadograđivana i unaprijeđivana pa su izgrađene i nove vrelovodne kao i parne kotlovnice.

kotlovnica | foto: Filip Bahun, bauštela.hr

S vremenom su izvorni blokovi od 2×32 MWe zamijenjeni kombi-kogeneracijskim plinsko-parnim postrojenjima. Sama zamjena odvijala se u dvije faze, pri čemu je 2003. godine u pogon pušten Blok K kao prvo plinsko kombi-kogeneracijsko postrojenje za spojnu proizvodnju električne i toplinske energije u Hrvatskoj – električne snage 200 MWe  i toplinske snage 140 MWt. Drugi blok (L) pušten je u pogon 2009. godine uz nešto manju snagu od prvog, 100MWe  i 120 MWt. Od 2018. godine termoelektrana-toplana radi isključivo na prirodni plin i plinsko ulje.

turbina | foto: Filip Bahun, baustela.hr

Radom TE-TO upravlja se iz kontrolnog centra u kojem tim inženjera kontrolira i upravlja svim parametrima rada termoelektrane-toplane.

kontrolni centar TE-TO | foto: Filip Bahun, bauštela.hr

Uz proizvodnju električne energije, TE-TO toplom vodom opskrbljuje Novi Zagreb, te dio donjeg grada od ulice Kneza Branimira do Savske ulice, dok se zapadni dio opskrbljuje iz toplane koja se nalazi na Trešnjevci. Zanimljivo je da tokom ljetnih mjeseci TE-TO vrelom vodom opskrbljuje cijeli grad, što joj omogućava spojna veza između dvije toplane koja se nalazi kod HRT-a. Duljina vrelovodne  toplinske mreže Zagreba iznosi ukupno 238,4 kilometra, a njome protječe vrela voda, dok duljina parovodne toplinske mreže iznosi 45,2 km, a njome se distribuira industrijska para.. Putem parovodne mreže toplinom se u Zagrebu opskrbljuje 99 289 kućanstava i 4 720 poslovnih objekata.

Tko određuje kada počinje sezona grijanja?

Pogonska spremnost TE-TO počinje 15.09., a traje sve do 15.05. te u tom periodu toplana mora biti u pripravnosti za početak rada. Svi radovi zbog kojih eventualno grijanje ne bi bilo omogućeno moraju se dovršiti prije navedenog perioda. Toplana radi u ljetnom i zimskom režimu, a tokom ljetnog isporučuje se samo potrošna topla voda (PTV). Do 2006. godine Službeni glasnik grada Zagreba je propisivao točne uvjete za početak sezone grijanja pa je bilo nužno da tri uzastopna dana u 21 sat temperatura bude 12 stupnjeva ili niža. Trenutno važeći podzakonski akti propisuju da distributer može sam odlučiti o početku sezone grijanja – a prema odgovorima koje smo dobili od HEP Toplinarstva odluka se donosi na temelju praćenja vremenske prognoze i meteoroloških trendova.

meteorološka karta | izvor: pixabay

Ono što mnogi ne znaju je činjenica da nije nužno čekati službeni početak “sezone” grijanja, već predstavnici stanara mogu pisanim putem zatražiti pojedinačno omogućenje grijanja za zgradu počevši s 15.09. tj. od početka pogonske spremnosti nadalje. U tom slučaju djelatnici Toplinarstva u zgradi će otvoriti ventile i pustiti pumpe te tako omogućiti dovod vrele vode u radijatore.

Izdvojeni članak

Kako dočekati zimu u toplom domu – tipovi grijanja ovisno o energentima

Na istom tragu je i čest mit da se grijanje tokom noći potpuno gasi, što nije istina. Zakonski propisan dnevni režim grijanja na snazi je od 06 do 22 sata. U slučaju da temperatura u stanu padne ispod 15 stupnjeva, automatska regulacija će uključiti dotok grijanja. Mnogi imaju dojam da se grijanje potpuno gasi jer temperatura prostora vrlo rijetko padne ispod 15 stupnjeva. No, kao i u slučaju grijanja van “sezone”, predstavnik stanara može zatražiti promjenu režima grijanja pa u slučaju da se vaši susjedi slažu možete se grijati i cijelu noć – samo to će se također odraziti na vašem računu.

U sklopu TE-TO nalazi se i veliki plavi tank koji služi kao akumulator topline, čija funkcija je skladištenje kako bi se mogli pokriti periodi povećane potražnje kao što je jutro, kada se većina građana priprema za odlazak na posao. Akumulator topline gradi se i u sklopu toplane na Trešnjevci.

akumulator topline | foto: Filip Bahun, baustela.hr

Orintološki rezervat Savica bi presušio bez rashladne vode

Rashladna voda potrebna za rad TE-TO crpi se iz Save i koristi se u rashladnim sustavima TE-TO Zagreb za hlađenje pare u kondenzatorima na izlasku iz parnih turbina. U povratku rashladna savska voda se vraća jednim dijelom u rijeku Savu, a jednim dijelom  se odvodi u jezera Savica, koja bi bez nje presušila

postrojenje za kemijsku obradu vode | foto: Filip Bahun, bauštela.hr

Ornitološki rezervat Savica nalazi se u neposrednoj blizini TE-TO, a sastoji se od 12 jezera: Ušće, Veliko jezero, Mazutara, Mala graba, Žuta graba, Lopočara, Vrbova, Plavac, Ciganska, Hawai, Potkova i Stara Savica. Uz jezera nalazi se i  ribički dom Športskog ribolovnog društva Pešćenica koji međuostalim organizira i natjecanja te radionice. Područje je 1991. godine proglašeno Značajnim krajobrazom s posebnim zoološkim rezervatom.

Jezera Savica | foto: Kristina Vrdoljak

Jezera Savica jedno su od omiljenih izletišta građana Zagreba, ali i ribičkih entuzijasta te izletnika iz drugih dijelova države. Lokalitet predstavlja posljednje močvarno područje unutar grada, a zbog velikog broja raznih vrsta  ptica (čak 186) koje tamo obitavaju dobio je i oznaku ornitološkog rezervata. Stoga kad se idući put začudite od kuda dolaze galebovi u Zagrebu – odgovor je Savica (budimo iskreni, i smetlište Jakuševac koje se nalazi u neposrednoj blizini omiljeni im je dine-in). Sve građevinske intervencije te bilo kakvi radovi koji bi utjecali na lokalitet su zabranjeni.

Jezera Savica | foto: Kristina Vrdoljak

“Zagrebačka Niagara”

U blizini TE-TO nalaze se i slapovi, popularno zvani “Zagrebačka Niagara“, koji su još jedno popularno mjesto za fotografiranje. Slapovi su nastali ljudskom intervencijom, kako bi se osigurao konstantni vodostaj za potrebe hlađenja postrojenje toplane, a time je nastala i omiljena lokacija ribiča koji su čest prizor na jezerima i kod slapova.

Slapovi kod Toplane | foto: Kristina Vrdoljak

Kako uštedjeti na grijanju?

Grijanje preko toplane generalno je najjeftiniji oblik grijanja doma (gdje je ono dostupno), a zaposlenike HEP-a upitali smo postoje li načini kako povećati uštedu. U Toplani su nam objasnili da se standardna naplata u slučajevima u kojima nema načina za odrediti individualnu potrošnju vrši u najvećem broju slučajeva temeljem kvadrature stana, pri čemu stvarna potrošnja ne mora odgovarati kvadraturi. Pozicija stana, kvaliteta izolacije i ugrađene stolarije, učestalost korištenja i količina prirodnog svjetla samo su neki od faktora koji utječu na potrošnju. Ako je vaš stan unutrar zgrade, a ne okružen vanjskim zidovima izgledno je da će se vaš prostor brže i lakše zagrijati, a i zadržati postignutu temperaturu.

Izdvojeni članak

Ključ za topli dom: kako odzračiti radijatore?

Kalorimetri, razdjelnici, termostatski i balansni ventili neki su od načina kojima možete pridonijeti preciznijem izračunu i individualizaciji potrošnje grijanja, a time često i uštedi. Ako niste sigurni na što se navedeni pojmovi odnose, u nastavku donosimo objašnjenje.

Termostatski ventili
Termostatski radijatorski ventili koriste se za regulaciju topline u pojedinačnim prostorima. Za razliku od klasičnih radijatorskih ventila kod kojih količinu protoka tople vode regulirate isključivo odvrtanjem ventila koji potom ostaje na toj razini dok ju sami ne promijenite, termostatski ventili zatvaraju se ili otvaraju ovisno o temperaturi prostora. Sadržavaju  iglicu sa kuglićastim vretenom koje reagira na temperaturu prostorije pa bimetalnim prekidačem prekida ili otvara protok vode. Kad se postigne željena temperatura ventil će se zatvoriti te time spriječiti nepotrebno trošenje energije i daljnje zagrijavanje prostorije.

ventil na radijatoru | izvor: unsplash

Kalorimetar
Kako bi vaši napori za štednjom bili vidljivi i na računu za grijanje bitno je da se vaša potrošnja toplinske energije pravilno očita, što je moguće uz kalorimetre ili razdjelnike. Kalorimetar je uređaj koji mjeri korištenje toplinske energije, a koristi se uglavnom u zgradama novije gradnje. Za ugradnju pojedinačnog kalorimetra nužno je da sustav grijanja bude razveden na horizontalnoj osnovi s vlastitim dovodom topline i jednim mjernim mjestom za svaku samostalnu uporabnu cjelinu. Takav sustav mjerenja izrazito je praktičan, no nažalost često nije moguć kao individualno rješenje u starijim zgradama u kojima se sustav temelji na nekoliko različitih cijevi vertikalnog usmjerenja. Naime, kalorimetar je ugrađen u kotlovnicu te se preko njega mjeri ukupni protok cijele zgrade.

Razdjelnici 
U slučajevima u kojima nije moguće ugraditi kalorimetar, zamjena su razdjelnici. Razdjelnici se ugrađuju na radijatore u zgradama u kojima su svi prostori spojeni na jedno zajedničko mjerilo toplinske energije te u kojima se troškovi toplinske energije dijele razmjerno površini prostora, a ne prema stvarnoj individualnoj potrošnji. Omjer računa koji se obračunava po kvadraturi (UPOV), a koji po razdjelnicima (UR) određuju stanari putem koncenzusa pri čemu je propisan minimalni postotak od 50% UR. Kako navode iz HEP Toplinarstva, uporabom razdjelnika omogućava se preciznija i pravednija raspodjela troškova potrošnje toplinske energije.

Izdvojeni članak

Grijanje na toplanu nakon 22 sata – stvar dogovora ili mit?

Ugradnja frekventno reguliranih pumpi i balansiranje sustava grijanja
Ugradnjom frekventno reguliranih pumpi omogućava se kvalitetniji rad termostatskih ventila i smanjuje se pojava šumova u instalaciji centralnog grijanja unutar stambene zgrade. Balansiranje sustava grijanja osigurava optimalan pritisak čime također pridonosi efikasnom funkcioniranju sustava i ispostave topline u pojedinačne stanove – ugradnjom balansirajućih ventila na vertikale (termostatski ventili ujedno imaju i balansirajuću funkciju).

Energetska obnova zgrada
Podizanje energetske učinkovitosti objekta jedan je od pouzdanih načina dugotrajne uštede, pogotovo ako se prijavite za državnu subvenciju. Dobra stolarija i toplinska izolacija osiguravaju da toplina teže napušta vaš dom i time ga održavaju duže zagrijanim. Nadogradnje možete napraviti o svom trošku, ali se i prijaviti za državne subvencije čiji novi krug kreće uskoro.

Izdvojeni članak

Pao sustav natječaja za energetsku obnovu kuća, odgođene prijave

Budućnost TE-TO

Termoelektrana-toplana u procesu je konstantne modernizacije i održavanja kako bi bila njen rad bio efikasan i ekološki prihvatljiv. HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. je trenutno  u procesu obnavljanja vrelovodne mreže, a zasad se radi na 68,5 km najstarijeg dijela mreže.

revitalizacija vrelovodne mreže | izvor: HEP

Projekt je ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna,  pri čemu je 421,5 milijuna kuna osigurano od strane Europske Unije. Po završetku radova planira se daljnja revitalizacija ukupno 25% stare vrelovodne mreže.

revitalizacija vrelovodne mreže | izvor: HEP

Uz revitalizaciju vrelovodne mreže radi se na sustavu daljinskog očitanja, koji bi uvelike olakšao proces očitavanja brojila i modernizirao cijeli proces koji trenutno zahtjeva da se dio brojila još uvijek očitava “ručno”.

Posjet TE-TO Zagreb bio je zanimljivo iskustvo, a nadamo se da smo vam uspjeli prenijeti bar dio iskustva i naučiti vas nečem novom. U nastavku pogledajte još nekoliko starih fotografija TE-TO Zagreb.

TE-TO Zagreb – arhivska fotografija | izvor: HEP

TE-TO Zagreb – arhivska fotografija | izvor: HEP

TE-TO Zagreb – arhivska fotografija | izvor: HEP

TE-TO Zagreb – arhivska fotografija | izvor: HEP

TE-TO Zagreb – arhivska fotografija | izvor: HEP

Zimski specijal – posjetili smo zagrebačku toplanu i saznali kako se grijemo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap