Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 5 d 24.03.2026

Predsjedničke kuće | Foto: Canva
Na svijetu postoje razne kuće i palače koje pamtimo prema imenu koje nose. S druge strane, postoje one koje pamtimo po boji koju imaju na zidovima. Neke od njih postale su ‘lice s razglednice’ svojih država, građevine za koje su svi čuli barem jednom ili je riječ o onima koje se tek trebaju ‘otkriti’. Svaka od njih važna je u kontekstu nacionalne ostavštine, ali politike i vlasti.
Riječ je o vrlo vjerojatno i najpoznatijoj političkoj građevini. Američka predsjednička kuća sjedište je vlastodržaca još od 1801. godine kad se u nju uselio John Adamas. Nalazi se u glavnom gradu SAD-a Washingtonu na adresi 1600 Pennsylvania Avenue NW i ponosno stoji već više od dvjesto godina.
Zgradu je projektirao Amerikanac irskog porijekla James Hobban u neoklasičnom stilu. Bijela kuća je zapravo modelirana na temelju irskog parlamenta poznatog pod nazivom Leinster House.
Za vrijeme rata između SAD-a i Velike Britanije, Britanci su, zauzevši Washington 1814., zapalili Bijelu kuću. Nakon toga, obnovljena zgrada ožbukana je bijelom bojom. Kongres joj je dao naziv Bijela kuća 1902. na zahtjev predsjednika Theodorea Roosevelta. Prije je nazivana i kao ‘Presidental Palace’, ‘President House’ i ‘Executive Mansion’. U prenesenom smislu, Bijela kuća označava i samoga predsjednika s njegovim najbližim savjetnicima. Dugačka je oko 52 metra, a u zgradi su 132 sobe, 35 kupaonica i šest katova, kao i 412 vrata, 147 prozora, 28 ognjišta, osam stubišta te tri dizala.
Iako još uvijek kruži mit da je Bijela kuća izgrađena od bračkog kamena, dragi otočani, nemojte se ljutiti, ali dokazi o tome baš i ne postoje. Vanjski zidovi su sastavljeni od prekrasnog, bijelog Aqua Creek pješčenjaka. Vlasti su ga uzele iz kamenoloma koji su kupile 1791. godine, a nalazio se nekoliko milja u unutrašnjosti od rijeke Potomac. Lokacija je bila idealna jer se kamen lako mogao dopremiti čamcem do gradilišta. Isti je kamen korišten i za izgradnju još jedne političke važne američke građevine – Kapitola. Također, drvo iz šuma Marylanda i Virginije posječeno je i korišteno za podove i krovnu građu kuće.
Bijela kuća je dokaz kako jedna neutralna i umirujuća boja može simbolizirati moć. I dalje, nakon više od dva stoljeća, Bijela kuća ostaje građevina čija je sveukupno skromna arhitektonska vrijednost uvelike kompenzirana iznimno važnom institucionalnom ulogom.

I Južna Amerika ima svoj ‘obojani’ simbol u kojoj, za razliku od Bijele kuće, više ne stanuje predsjednička elita. La Casa Rosada, ili Ružičasta kuća, nekada je bila palača u kojoj je stanovao predsjednik Argentine. Najviši argentinski državni dužnosnik sad ima rezerviranu rezidenciju u gradu Olivos sjeverno od Buenos Airesa, ali u zgradi se još uvijek nalaze vladini uredi.
Jedinstvena ružičasta nijansa Case Rosade čini je jednom od najprepoznatljivijih zgrada u Buenos Airesu. Boja je vjerojatno nastala miješanjem bijele boje s kravljom krvlju, što je bila uobičajena metoda za stvaranje boje otporne na ljuštenje u 19. stoljeću. Međutim, sama građevina datira iz kasnog 16. stoljeća. Izvorno je to bila španjolska utvrda koju su koristili kolonijalni potkraljevi.
Nakon što je Argentina osigurala svoju neovisnost, postala je carinarnica koja nadzire uvoz i izvoz zemlje. Zatim je 1862. godine predsjednik Bartolome Mitre tu zgradu izabrao za svoje izvršno sjedište.
Njegov nasljednik, Domingo Faustino Sarmiento, odlučio je dodatno proširiti zgradu. Kako se priča, dao je obojati palaču u ružičasto kako bi neutralizirao napetosti između dviju istaknutih političkih stranaka koje su se poistovjećivale s crvenom i bijelom bojom.
Unatoč svojoj reputaciji predsjedničke palače, jedini predsjednik koji je živio u Casa Rosada bio je Roque Saenz Pena, između 1910. i 1914. godine. Od tad, građevina je postigla status nacionalnog povijesnog spomenika, a sada se u njoj nalazi muzej posvećen povijesti argentinskih predsjednika.
Tijekom svog postojanja, Casa Rosada je doživjela značajne promjene u svom dizajnu i namjeni. Casa Rosada je uvijek bila u središtu argentinske političke moći. Kao službeno sjedište vlade, svjedočila je usponu i padu vođa, a bila je i poprište ključnih trenutaka u argentinskoj političkoj povijesti. Njena jedinstvena ružičasta boja postala je sinonim i simbol za argentinsku politiku, a na taj način i povijesni te kulturni spomenik.
Casa Rosada i dalje igra ključnu ulogu u političkom životu zemlje, služeći kao mjesto za predsjedničke objave i obraćanja javnosti. Slavni balkonski govori Juana i Eve Perón sredinom 20. stoljeća zacementirali su mjesto Casa Rosade u povijesti i popularnoj kulturi Argentine.

Ružićasta kuća u Buenos Airesu | Foto: YouTube screenshot
Treća najpoznatija ‘obojana’ predsjednička palača na svijetu je Plava kuća u Seoulu. Pravo ime građevine na korejskom jeziku je Cheong Wa Dae, što u prijevodu znači ‘paviljon od cijan pločica’. U engleskom govornom jeziku poznata je i kao Blue House.
Zanimljivo, nakon što je 74 godine služila kao predsjednička rezidencija i dvorana za diplomatske prijeme, od 2022. godine u njoj predsjednik više ne stanuje. Kršeći tradiciju, predsjednik Yoon Suk-yeol preselio je svoj ured u Yongsan. Praktikanti Fengshui filozofije kažu da je Plava kuća nepovoljna zbog nesreća bivših predsjednika i da je to razlog zbog kojeg je Yoon pronašao novi predsjednički dom.
Plava kuća kompleks je više zgrada izgrađenih uglavnom u tradicionalnom korejskom arhitektonskom stilu s nekim modernim arhitektonskim elementima. Cijeli kompleks prostire se na oko 250.000 četvornih metara ili 62 hektara.
Inače, dobila je ime prema svom prepoznatljivom krovu koji je napravljen od 150.000 ručno izrađenih plavih pločica. Plava boja nije slučajno postavljena. Riječ je o boji koja je kroz južnokorejsku prošlost imala kraljevski značaj, a bila je dopuštena samo na krovu dvorana u kojima je kralj brinuo o državnim pitanjima.

Plava kuća u Seoulu | Foto: YouTube screenshot
Kad ugledate predsjedničku palaču u Hanoiju, pomislit ćete da vidite neku europsku palaču jer je izgrađena u francuskom stilu.
Palača je izgrađena između 1900. i 1906. za smještaj francuskog generalnog guvernera Indokine, a izgradio ju je arhitekt Charles Lichtenfelder, što se često netočno pripisuje Augustu Henriju Vildieu, koji je bio službeni francuski arhitekt za Francusku Indokinu. Kao i većina francuske kolonijalne arhitekture, palača je izrazito europska. Jedini vizualni znak da se uopće nalazi u Vijetnamu su stabla manga koja rastu ispred palače.
Žuta kuća stoji iza ograde od kovanog željeza okruženih stražarskim kućicama. Uključuje elemente talijanskog renesansnog dizajna: edikule, piano nobile do kojeg se dolazi velikim stubištem, polomljene zabati, klasične stupove i zidane blokove na uglu zida.
Predsjednička palača je nasljeđe vijetnamske povijesti i kulture. Njezina žuta boja simbol je vlasti, superiornosti i kraljevanja. Osobito u razdoblju imperijalizma, blago tamnožuta bila je dopuštena samo za kraljevu odjeću i njegove stvari.
I Zagreb ima svoje prekrasne palače, više o tome pročitajte ovdje.

Žuta kuća u Hanoiju | Foto: YouTube screenshot
Podijeli vijest
Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 5 d 24.03.2026
Posao je bio atraktivan građevinskim tvrtkama, Hrvatske ceste su zaprimile 4 ponude, a izabrana je ekonomski najisplativija.
08:08 20 h 29.03.2026
Strateški dokument Zagreba i još dvije županije predlaže nove mostove: 'Ovo je ipak najvažnije'
Jedan strateški dokument i 15 godina za izvedbu. Predlaže nove savske mostove, novu remizu i još štošta, ali jedna stvar je ipak najvažnija.
08:08 20 h 29.03.2026
Istra ima novi luksuzni resort, sagrađen je na lokaciji kultnog hotela iz 1980-ih
Resort ima posebne, ekskluzivne jedinice koje nude pristup privatnim zonama, te nose etiketu 'V Level' usluge.
08:08 20 h 29.03.2026
Pričali smo s nadzornim inženjerom Poljuda: 'Stadion se može sanirati, a Nijemci su spremni'
Sudbina Poljuda danas se svodi na jedno ključno pitanje - treba li ga rušiti ili se još uvijek može stručno obnoviti.
08:08 20 h 29.03.2026
Gradi se mreža budućnosti: Pregled ultra brzih e-punionica u Hrvatskoj koje mijenjaju igru
Hrvatska ubrzano širi mrežu ultra brzih punionica, ali unatoč desecima operatera i novim ulaganjima, postoji jedna ključna prepreka.
08:07 20 h 29.03.2026
Mega kranovi na 'poslu' u Njemačkoj: Gradi se pogon za 30.000 tona reciklažnog materijala
U njemačkom Hamburgu gradi se postrojenje za preradu 30.000 tona reciklažnog materijala, a poseban prizor su i tri velika krana na gradilištu.
08:07 20 h 29.03.2026
Pranje fasade: Ništa bez dobre 'kemije', a premazi štede vrijeme i novac
Sunce je zasjalo, a prljavština se od jednom vidi svuda, pa i na fasadi. To znači da je vrijeme za pranje, nekoliko je opcija.
10:09 15 d 14.03.2026
Vodič za zaštitu betonskih površina od pucanja: Voda ne smije ući, premazi su ključni
Pukotinu na novom prilazu ne želi vidjeti nitko, a da se to ne bi dogodilo važno je poštovati nekoliko smjernica.
09:30 22 d 07.03.2026
Metalni profili za gips-kartonske ploče: Bez njih nema zida ili stropa
Metalni profili temelj su svakog gips-kartonskog sustava. Određuju čvrstoću, ravninu i dugotrajnost konstrukcije, a nije svjedno koje odabrati.
11:45 29 d 28.02.2026
Staklena mrežica i kvarc: Kako se saniraju epoxy podovi i holkeri
Epoxy podovi nisu samo estetski privlačni, oni pružaju dugotrajnu zaštitu. Kada ona popusti, sanacija vraća čvrstoću i otpornost na kemikalije.
14:32 31 d 26.02.2026
Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 5 d 24.03.2026
Posao je bio atraktivan građevinskim tvrtkama, Hrvatske ceste su zaprimile 4 ponude, a izabrana je ekonomski najisplativija.
08:08 20 h 29.03.2026
Strateški dokument Zagreba i još dvije županije predlaže nove mostove: 'Ovo je ipak najvažnije'
Jedan strateški dokument i 15 godina za izvedbu. Predlaže nove savske mostove, novu remizu i još štošta, ali jedna stvar je ipak najvažnija.
08:08 20 h 29.03.2026
Pričali smo s nadzornim inženjerom Poljuda: 'Stadion se može sanirati, a Nijemci su spremni'
Sudbina Poljuda danas se svodi na jedno ključno pitanje - treba li ga rušiti ili se još uvijek može stručno obnoviti.
08:08 20 h 29.03.2026
Poljud nije stadion za rušenje, nego arhitektonsko djelo koje treba razumjeti, a kao najizglednije rješenje nameće se kompromis.
07:22 1 d 28.03.2026
U tijeku su radovi obnove pruge od Banove Jaruge do Daruvara. Preostali dio do Pčelića najprije čeka izradu izvedbenog projekta.
07:22 1 d 28.03.2026
Crne točke zagorskih cesta napokon na redu: Sanira se 15 opasnih mjesta
Uskoro počinje sanacija kojom se želi spriječiti izlijetanje vozila na zavojima, visokim pokosima i uz vodotoke.
07:20 1 d 28.03.2026
FOTO: Na važnom prometnom raskrižju 'nastradao' i novi VMD-ov neboder, popadale skele
U olujnom nevremenu koje je 26. i 27. ožujka posebno pogodilo Zagreb i okolicu, oštećene su brojne zgrade i kuće. Na ovom gradilištu letjele su skele.
16:13 2 d 27.03.2026
Velike novosti: bauštela.hr ima novi dizajn, a uvodimo i pretplatu
Portal bauštela.hr ima novo ruho i još jednu važnu novost - uvodimo pretplatu. Naši pretplatnici čitaju sve članke nesmetano i bez oglasa.
12:00 5 d 24.03.2026
Posao je bio atraktivan građevinskim tvrtkama, Hrvatske ceste su zaprimile 4 ponude, a izabrana je ekonomski najisplativija.
08:08 20 h 29.03.2026
Strateški dokument Zagreba i još dvije županije predlaže nove mostove: 'Ovo je ipak najvažnije'
Jedan strateški dokument i 15 godina za izvedbu. Predlaže nove savske mostove, novu remizu i još štošta, ali jedna stvar je ipak najvažnija.
08:08 20 h 29.03.2026
Istra ima novi luksuzni resort, sagrađen je na lokaciji kultnog hotela iz 1980-ih
Resort ima posebne, ekskluzivne jedinice koje nude pristup privatnim zonama, te nose etiketu 'V Level' usluge.
08:08 20 h 29.03.2026
Pričali smo s nadzornim inženjerom Poljuda: 'Stadion se može sanirati, a Nijemci su spremni'
Sudbina Poljuda danas se svodi na jedno ključno pitanje - treba li ga rušiti ili se još uvijek može stručno obnoviti.
08:08 20 h 29.03.2026
Gradi se mreža budućnosti: Pregled ultra brzih e-punionica u Hrvatskoj koje mijenjaju igru
Hrvatska ubrzano širi mrežu ultra brzih punionica, ali unatoč desecima operatera i novim ulaganjima, postoji jedna ključna prepreka.
08:07 20 h 29.03.2026
Mega kranovi na 'poslu' u Njemačkoj: Gradi se pogon za 30.000 tona reciklažnog materijala
U njemačkom Hamburgu gradi se postrojenje za preradu 30.000 tona reciklažnog materijala, a poseban prizor su i tri velika krana na gradilištu.
08:07 20 h 29.03.2026