Arhitektica živi u kući od drva i zna kako napraviti građevinski blok od konoplje: Prirodni materijali 'dišu'

Iako većina stanovnika gradova u Hrvatskoj stanuje u betonskim zgradama, sigurno ima onih koji znaju za gradnju od drva i slame. Nešto manje moralo je čuti i da se dom može graditi od konoplje. Trend održive gradnje od nerijetko stigmatizirane biljke i nije toliko nov koliko se možda čini, a koje su sve prednosti konobetonskih blokova za gradnju ispričala nam je arhitektica Vesna Šoić u novoj epizodi Bauštela podcasta. Radila je na projektima dvije kuće od konoplje koju inače i uzgaja sa zadrugarima iz Zadružne konopljare. Ta sedmeročlana zajednica istražuje mogućnosti primjene prirodnog materijala u oblikovanju života i životnih prostora.

Održiva gradnja sve je veći trend u svijetu, a u Hrvatskoj sramežljivo promalja prve znakove kroz projekte na kojima radi svega nekoliko arhitekata. Više je načina na koje se može graditi prirodnije, a arhitektica Vesna Šoić u Hrvatskoj je, može se reći, pokretačica gradnje konopljom. Bila je gošća u našem Bauštela podcastu te nam je ispričala koje su mogućnosti gradnje s tim materijalom, a podijelila je i kako je stanovati u drvenoj kući.

Prirodni materijali rijetkost

Iako danas, pogotovo u gradovima, masovno stanujemo u betonskim građevinama – dok se jedni natječu tko će armirane konstrukcije podići što više, ima i arhitekata koji se okreću prirodnijim projektima manjih gabarita. Arhitektica Vesna Šoić, vlasnica Arhitekture Šoić i članica Zadružne konopljare – inače i sama stanovnica drvene kuće u kojoj ima toplinsku izolaciju od mineralne vune, među rijetkim je arhitektima u Hrvatskoj koji rade i na građevinama od prirodnih materijala. Za vrijeme ‘korone’ okrenula se istraživanju za uzgoj vrlo pogodne konoplje, otkrila da je izvrstan izolator, a do danas je pokrenula i dva projekta izgradnje kuća s elementima od ove biljke.

– Zanimala me toplinska izolacija. Shvatila sam da se od konoplje može izraditi izvrsna izolacija pa smo prijateljica i ja iznajmile još nekoliko hektara zemlje i počele se igrati. Sa zadrugarima koji su nam se pridružili krenule smo s biodinamičkim uzgojem konoplje, shvativši da na toj površini za godinu dana možemo uzgojiti materijala za jednu kuću, ispričala je arhitektica.

Odličan izolator

Šoić nam je opisala proces izrade betonskih blokova konobetona od kojih se može graditi. Konobeton je, kako je rekla, prirodna odnosno ne-kemijska inačica betona s kojom se može graditi pri čemu je odličan izolator, a mogućnost takve gradnje konopljom Šoić je krenula istraživati u 2020. godini na početku lock-downa kad se krenula formirati posebna zadruga ljudi sa zajedničkim interesom.

– Zadružna konopljara je zajednica za sada sedmero ljudi fasciniranih konopljom i mogućnostima njene primjene u oblikovanju života i životnih prostora, stoji na stranicama Zadružne konopljare  u kojoj Šoić djeluje s još šest zadrugara, a u sklope koje istražuju razne načine korištenja konoplje u graditeljstvu, poljoprivredi i tekstilima.

Zadruga sa sedam članova, međusobno različitih, a opet svejednako zainteresiranih za prirodnu gradnju, okupila se i krenula istraživati proces košnje, sušenja, drobljenja, sijanja i drugih koraka prema izradi konobetonskih blokova. Kako nam je rekla Šoić, materijal se može opisati i kao lagana toplinska izolacija u punoj debljini, iako ovo nije jedini mogući način primjene konoplje u graditeljstvu.

Kuća od konobetona

Mogućnosti je, dakle, nekoliko, a sežu od kombinacija konoplje s glinom za žbuku, izrade kono-blokova na licu mjesta, pri čemu postoji i mogućnost izrade armature što je, doduše, tehnološki vrlo komplicirano. Zadruga je od prvih konoblokova koje su sami izradili iskoristila za gradnju roštilja, a u prvom od dva projekta izgradnje kuće na kojima je Šoić radila u okvirima svog arhitektonskog studija, blokovi su ipak uvezeni. Opisala je kako izgleda i koliko po prilici može trajati izgradnja kuće s konobetonom.

– Radi li se geometrijski ne pretjerano zahtjevna drvena konstrukcija s gotovim blokovima konobetona, posao ne traje dugo. Druga varijanta je raditi blokove na licu mjesta, no to netko treba voditi, odnosno nadzirati da se miješaju pravilne količine materijala i provjeravati je li dobra konzistencija. Zaboravi li se na betonska temelja, može se govoriti o trajanju od oko pola godine. Sama konstrukcija može se izgraditi za dva mjeseca, a okvirno šest mjeseci realno je za izgradnju obiteljske kuće, kazala je Šoić.

Nije ovo ‘ne’ betonu

Iako se nadugo i naširoko može govoriti o prednostima konobetona – od visokih ekoloških standarda, toga da materijal pohranjuje oko 100 kilograma CO2 u jednoj paleti blokova, do korištenja kompletno prirodnih građevinskih materijala – Šoić nije protiv betona. Istaknula je kako, iako se za drvo i konoplju može očekivati da će doprinijeti boljoj kvaliteti zraka, a zadržati vatrootpornost, zaštitu od hladnoće i druge potrebne karakteristike, kuća od betona može biti izvrsno napravljena. U Zagrebu je, rekla je, možda veći problem – loše planiranje.

– Zagreb već jako dugo godina nema planiranje. Nema ‘ručne’ za nekoga tko želi zaraditi, već se takvim investitorima omogućuje da rade što žele. Ipak je plan uvijek prvi. Što ne znači da je beton loš. Sigurno je lakše napraviti betonsku konstrukciju, a pitanje s prirodnim materijalima nije isplati li se, kao što je to uglavnom slučaj s gradnjom betonskih višestambenih zgrada. Kod drva i konoplje ne računa se toliko financijska isplativost, koliko povoljnost za zdravlje i ugode života u prostoru koji ‘diše’, zaključno je poručila naša gošća.

Zapratite nas na Facebooku, Instagramu, YouTubeu i Tik Toku te uskoro očekujte još ovakvih edukativnih podcasta i zanimljivog sadržaja s vašeg digitalnog glasa gradilišta. Ovdje pogledajte cijelu epizodu da biste čuli koje su još prednosti konoplje, što je arhitekticu Vesnu Šoić potaklo na život u drvenoj kući te ima li konoplja uopće mana.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.