Od 'kante' do podnog grijanja: Odbačeni stiropor postaje hrvatski proizvod koji bi mogao promijeniti gradnju

Ekspandirani polistiren, poznatiji kao EPS ili jednostavno stiropor, jedan je od najčešće korištenih izolacijskih materijala u građevinarstvu. Lagan je, pristupačan i široko primjenjiv, osobito u izvedbi ETICS fasada i plivajućih podova. No, upravo zbog velike uporabe, nakon završetka životnog ciklusa često postaje ozbiljan problem u smislu otpada.

Prema dostupnim podacima, ukupna količina EPS građevinskog i ambalažnog otpada u Europskoj uniji iznosi 507.000 tona godišnje. Od toga 24 posto završava na odlagalištima, 46 posto se spaljuje, 17 posto tali, jedan posto drobi i koristi u estrisima, dok se reciklira tek 12 posto. Drugim riječima, čak 70 posto EPS-a u Europi završava na odlagalištima ili u spalionicama.

Upravo se u tim brojkama krije velik izazov, ali i velik potencijal za građevinski sektor. Što ako bi otpadni EPS, umjesto ekološkog problema, mogao postati vrijedna sirovina za novi građevinski proizvod?

Odgovor na to pitanje ponudio je projekt recEPS, znanstveno-istraživački projekt Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Plastform. Rezultat je inovativna izolacijska ploča za podno grijanje i hlađenje izrađena od recikliranog EPS-a, koja je već osvojila četiri medalje na međunarodnim sajmovima inovacija.

O razvoju proizvoda, izazovima recikliranja EPS-a i potencijalu ovakvih rješenja razgovarali smo s Bojanom Milovanovićem, profesorom s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Od otpada do nove građevinske ploče

Projekt recEPS nastao je iz potrebe da se recikliranom ekspandiranom polistirenu pronađe kvalitetnija, tržišno konkurentnija i okolišno prihvatljivija primjena. EPS se danas, nakon uporabe, još uvijek u velikoj mjeri odlaže, spaljuje ili tali korištenjem kemikalija, a mehaničko recikliranje i ponovno vraćanje u proizvodnju građevinskih proizvoda još nije dovoljno rašireno.

- Ideja projekta recEPS bila je da se oporabom otpadni EPS preradi mljevenjem i koristi kao vrijedna sirovina za izradu novih ploča EPS-a, rekao je Milovanović.

Važnu ulogu u projektu imala je tvrtka Plastform, koja ima dozvole za prikupljanje otpada od EPS-a te je prva u Hrvatskoj dobila dozvolu za mehaničku oporabu, odnosno recikliranje otpadnog ekspandiranog polistirena. Otpad u sustav dolazi od proizvođača ili ga Plastform preuzima u sklopu vlastitog sustava gospodarenja otpadom.

Kako pojašnjava sugovornik, ideja je nastala iz potrebe rješavanja dvaju povezanih izazova - sve strože europske regulative, koja se prenosi i u hrvatsko zakonodavstvo, te velikih količina EPS otpada, osobito iz ambalaže, poljoprivrede, ribarstva i građevinarstva.

- Dvije su činjenice. Najprije, potrebno je razvijati i stavljati na tržište inovativne proizvode s manjim utjecajem na okoliš. Drugo, jednostavna je činjenica da otpad postoji i treba ga na neki način zbrinuti, objasnio je profesor.

Reciklirani EPS je nova hrvatska inovacija | Foto: Projekt recEPS, CroRis

Zašto baš ploče za podno grijanje i hlađenje?

Iako se EPS reciklat može koristiti u različitim proizvodima, primjerice u laganim betonima, takva primjena ne donosi veliku dodanu vrijednost proizvođaču. Zato se u projektu tražila mogućnost da se reciklirani EPS vrati u proizvodnju novih EPS blokova i ploča, odnosno u proizvod s većom tržišnom vrijednošću.

Na početku projekta znanstvena literatura o EPS proizvodima s udjelom recikliranog EPS-a bila je vrlo skromna. Prema riječima profesora Milovanovića, postojalo je manje od pet znanstvenih radova iz cijelog svijeta koji su se bavili tom tematikom. Ipak, zahvaljujući iskustvu Plastforma u proizvodnji EPS-a, postojao je optimizam da bi se reciklat mogao uspješno vratiti u proizvodnju, osobito pri manjim udjelima.

- Cilj projekta bio je dokazati da se mehanički reciklirani EPS može vratiti u proizvodnju građevinskih proizvoda više dodane vrijednosti, i to za različite vrste reciklata, iz ambalaže i građevinskog otpada, te za različite udjele reciklata, od 5, 10 pa čak do 50 posto, rekao nam je.

Budući da se nije moglo unaprijed znati kako će se materijal ponašati pri većim udjelima reciklata, odabir konačnog proizvoda bio je posebno važan. Tim se odlučio za ploče za podno grijanje i hlađenje jer su procijenili da se upravo kod tog proizvoda može postići tražena kombinacija tehničkih svojstava i praktične primjene.

Reciklirani EPS je nova hrvatska inovacija | Foto: Projekt recEPS, CroRis

Najveći izazov - zadržati kvalitetu proizvoda

Najveći izazov bio je postići da proizvod s udjelom recikliranog materijala zadrži sva svojstva koja zahtijevaju norme za sustave podnog grijanja i hlađenja. To uključuje stabilna toplinsko-izolacijska svojstva, dovoljnu tlačnu čvrstoću, dimenzijsku stabilnost i ujednačenu kvalitetu u industrijskoj proizvodnji.

- Tijekom projekta proizvedeno je i ispitano nekoliko stotina uzoraka različitih sastava kako bi se pronašao optimalan omjer recikliranog i primarnog EPS-a, dodao je profesor.

Rezultati su pokazali da reciklirani materijal ne mora značiti kompromis u kvaliteti. Uz pravilno doziranje reciklata, kontrolu proizvodnje i odgovarajuću recepturu, moguće je dobiti proizvod koji zadovoljava zahtjeve suvremene gradnje.

Reciklirani EPS je nova hrvatska inovacija | Foto: Projekt recEPS, CroRis

Tehničke i praktične prednosti recEPS ploče

Najvažnija prednost recEPS ploče je u tome što korisnik dobiva proizvod usporedivih funkcionalnih svojstava kao kod konvencionalnih EPS ploča, ali uz znatno manji okolišni otisak.

- Dosadašnja istraživanja pokazala su da se odgovarajućim udjelom reciklata mogu zadržati vrlo dobra toplinsko-izolacijska svojstva, potrebna mehanička otpornost i dugotrajnost proizvoda, pojasnio je Milovanović.

EPS je već desetljećima standardan materijal za toplinsku izolaciju podova. Prednost mu je mala masa, dobra tlačna čvrstoća i jednostavna obrada. Ploče za podno grijanje izrađene od recikliranog EPS-a zadržavaju te prednosti: lagane su za transport i ugradnju, omogućuju precizno polaganje cijevi grijanja te doprinose energetskoj učinkovitosti zgrade.

Posebno je važno to što projekt pokazuje da reciklirani materijal, uz odgovarajuću kontrolu procesa, može imati stabilna i ponovljiva svojstva. Time se ruši česta predrasuda da su proizvodi od recikliranih materijala tehnički slabiji ili manje pouzdani.

Reciklirani EPS je nova hrvatska inovacija | Foto: Projekt recEPS, CroRis

Građevinski otpad kao vrijedna sirovina

Iako ploče za podno grijanje i hlađenje nisu proizvod koji je široj javnosti posebno atraktivan, riječ je o jednom od brojnih građevinskih elemenata koji su važni za pravilno funkcioniranje zgrada.

- recEPS je jedan od mnogih neatraktivnih građevnih proizvoda za koje, osim stručnjaka, nitko ne zna, nitko ih ne vidi jednom kad se ugrade, niti itko previše razmišlja o njima. No takvih građevnih proizvoda ima na desetke ili stotine ugrađenih u naše kuće i zgrade u kojima živimo i radimo, objašnjava sugovornik.

Upravo zato projekti poput recEPS-a imaju širi značaj. Oni pokazuju da građevinski otpad može postati sekundarna sirovina za nove proizvode, a ne samo trošak zbrinjavanja. U vremenu kada građevinski sektor mora smanjivati emisije i povećavati kružnost materijala, takva rješenja postaju sve važnija.

- Potencijal svakako postoji jer EPS otpad nastaje i u građevinarstvu i u ambalažnoj industriji. Ključni preduvjeti za širu primjenu su učinkovit sustav prikupljanja i sortiranja otpada, lokalni kapaciteti za preradu te tržište koje prepoznaje vrijednost proizvoda s recikliranim sadržajem, dodao je profesor.

Ako se uspostavi stabilan lanac od prikupljanja do ponovne proizvodnje, EPS može postati jedan od uspješnijih primjera kružnog gospodarstva u građevinskom sektoru.

Reciklirani EPS je nova hrvatska inovacija | Foto: Projekt recEPS, CroRis

Što je potrebno za širu primjenu?

Interes stručne javnosti za proizvode od recikliranih materijala kontinuirano raste, ponajprije zbog novih europskih zahtjeva vezanih uz održivost, ugljični otisak građevinskih proizvoda i kružno gospodarstvo.

- Smatram da će, kako vrijeme prolazi, interes struke biti sve veći zbog regulatornih zahtjeva, rekao je Milovanović.

Za širu primjenu takvih proizvoda potrebno je, prije svega, dokazati da mogu postići jednaku ili vrlo sličnu razinu tehničkih performansi kao konvencionalna rješenja. To znači zadovoljavanje zahtjeva propisanih normama, dobivanje CE oznake i stavljanje proizvoda na tržište.

Osim tehničkih dokaza, važna je i edukacija projektanata, investitora i izvođača. Proizvodi s recikliranim sadržajem trebaju biti uključeni u tehničke specifikacije projekata, a dodatni poticaj mogu dati regulatorni okvir i sustavi zelene javne nabave.

Projekt recEPS pokazuje da održiva gradnja nije samo pitanje smanjenja otpada. Ona je i prilika za razvoj novih proizvoda koji istodobno zadovoljavaju tehničke, ekološke i tržišne zahtjeve. U ovom slučaju riječ je o proizvodu nastalom inovativnim razmišljanjem, znanstvenim radom i modernom proizvodnjom u Hrvatskoj.