Knjižnica koja je osvojila svijet dobiva nešto posebno: Prvi biosolarni krov na javnoj ustanovi u Hrvatskoj
Gradska knjižnica dobit će bisolarni krov, Karlovac | Foto: EOJN, GKKA
Karlovačka knjižnica dobiva prvi biosolarni krov na javnoj ustanovi u Hrvatskoj, spoj zelenila, solarne energije i održive infrastrukture.
Na krovu karlovačke Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić već gotovo dva desetljeća raste mali zeleni sustav iznad grada. Biljke su ondje od 2007. godine, kada je zgrada obnovljena i proširena, a upravo će taj krov sada dobiti novu funkciju - proizvodit će električnu energiju.
Knjižnica, koja je ove godine osvojila svjetsko priznanje IFLA Green Library Award 2025, uskoro će postati pilot-lokacija za prvo biosolarno rješenje na nekoj javnoj ustanovi u Hrvatskoj. Riječ je o spoju postojećeg zelenog krova i fotonaponske elektrane, odnosno sustavu koji u istom prostoru povezuje vegetaciju, solarnu energiju i veću otpornost javne infrastrukture.
Projekt se provodi u sklopu europske inicijative INFIRE, sufinancirane kroz transnacionalni program INTERREG Euro-MED 2021.-2027., u kojoj je Grad Karlovac jedan od deset partnera iz Mediteranske regije. Nakon ponovljenog postupka nabave posao vrijedan gotovo 46.000 eura dobila je tvrtka Mi Maris, koja će izvesti biosolarni krov s pripadajućim radovima.
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak
Još jedna švicarska inovacija: Solarni paneli na željezničkim prugama
08:17 589 d 26.10.2024
Prvi biosolarni krov na javnoj ustanovi
Prema glavnom projektu, fotonaponska elektrana postavlja se na krovu postojeće zgrade Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu. Sustav je zamišljen kao elektrana za vlastitu potrošnju, što znači da će se proizvedena energija primarno koristiti u objektu, dok će se eventualni višak predavati u mrežu.
Projektna dokumentacija odnosi se na elektrotehnički projekt fotonaponske elektrane, izrađen u sklopu glavnog projekta. Investitor je Grad Karlovac, a projekt je izradio Torden Plan iz Splita.
Elektrana snage 10 kilovata
Ukupna instalirana snaga fotonaponskog generatora iznosi 13,5 kWp, dok je nazivna snaga elektrane 10 kW. Planirana godišnja proizvodnja procijenjena je na 13.940 kWh, a elektrana će biti spojena na trofazni priključak javne niskonaponske mreže preko postojećeg glavnog razvodnog ormara.
Fotonaponski sustav predviđen je kao mrežna elektrana, bez sustava za pohranu energije u baterijama. To znači da će se električna energija koristiti u zgradi knjižnice, a višak proizvodnje predavati u distribucijsku mrežu.
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak
U novu školsku godinu 6 škola u Vukovaru ulazi s vlastitim elektranama
14:43 655 d 20.08.2024
Trideset modula na krovu knjižnice
Fotonaponski generator sastojat će se od 30 modula pojedinačne snage 450 Wp. Svaki modul ima učinkovitost od 22,5 posto, dimenzije 1762 x 1134 x 30 milimetara i masu od 21 kilograma. Moduli će sunčevu energiju pretvarati u istosmjernu električnu energiju, koja se zatim preko izmjenjivača pretvara u izmjeničnu energiju za potrebe objekta.
Za pretvorbu je predviđen jedan trofazni izmjenjivač nazivne snage 10 kW. Bit će postavljen na krovu objekta, u blizini razvodnog ormara fotonaponske elektrane, ali zaštićen nadstrešnicom od izravnih atmosferskih utjecaja poput kiše, sunca, ekstremne topline i hladnoće.
Posebna pravila za siguran rad
Projekt posebnu pozornost posvećuje sigurnosti, zaštiti od požara i pravilnom postavljanju opreme. Fotonaponski moduli moraju biti postavljeni tako da se omogući ventilacija i spriječi pregrijavanje. Između krova i donje strane modula mora ostati najmanje šest centimetara zračnog prostora.
DC kabeli moraju biti otporni na UV zračenje, vlagu, temperaturne promjene i mehanička opterećenja. Polagat će se u utore nosivih profila i kabelske kanale, a budući da se izmjenjivač nalazi na otvorenom, DC kabeli se ne uvode u objekt.
Nadzor preko web servera
Sustav će imati mogućnost nadzora rada preko WiFi veze i web servera. Time se omogućuje praćenje rada elektrane, proizvodnje i osnovnih parametara sustava. Takav nadzor važan je za pravodobno uočavanje eventualnih nepravilnosti, ali i za učinkovitije održavanje elektrane.
Nakon montaže opreme predviđena su obvezna ispitivanja električne instalacije, razvodnih ormara, kabela i sustava uzemljenja. Korisniku se nakon toga dostavljaju atesti, izjave o sukladnosti, jamstveni listovi i ispitni protokoli, čime se potvrđuje da je oprema ugrađena prema projektu, normama i pravilima struke.
Zeleni krov koji proizvodi energiju
Biosolarni krov karlovačke knjižnice zato nije samo nova elektrana na javnoj zgradi. On je nastavak dugogodišnje zelene priče ove ustanove i primjer kako se postojeća javna infrastruktura može nadograditi pametnim, održivim i energetski korisnim rješenjima.
Spoj zelenog krova i solarne elektrane trebao bi pomoći u proizvodnji energije, povećanju energetske otpornosti, smanjenju toplinskih otoka i očuvanju biološke raznolikosti. Karlovac tako kroz ovaj pilot-projekt dobiva prvo takvo rješenje na javnoj ustanovi u Hrvatskoj i pokazuje kako zelena infrastruktura može dobiti 'drugačiju' ulogu.