Hrvatski vodovodni sustavi puni mikroplastike: Ovako nevidljive čestice stižu do vaših slavina

Institut za vode Josip Juraj Strossmayer izradio je jedno od prvih nacionalnih izvješća o mikroplastici u vodoopskrbnim sustavima prema novom europskom okviru. Dok se u mnogim državama još razvijaju metodologije, Hrvatska je tako već provela terenski i laboratorijski monitoring na razini cijelog sustava vodoopskrbe.

Tema mikroplastike sve više izlazi iz znanstvenih laboratorija i ulazi u područje javnog zdravstva i europskih politika voda. Novo istraživanje otvara pitanje kako se nevidljive čestice kreću od prirodnih izvora do slavine u kućanstvima.

Nacionalni monitoring

Institut za vode Josip Juraj Strossmayer predao je izvješće Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kao dio nacionalnog istraživačkog monitoringa za 2025. godinu. Istraživanje je provedeno u skladu s novim europskim okvirom koji tek postupno usvajaju i druge članice Europske unije.

Uzorci su prikupljani na različitim točkama vodoopskrbnog sustava kako bi se obuhvatio cijeli put vode kroz infrastrukturu. Predaja izvješća vremenski se poklopila s regionalnim sastankom ministara okoliša MED9 u Šibeniku na kojem je tema mikroplastike dobila značajnu pozornost.

Ovo je prvo sustavno istraživanje takvog opsega provedeno u Hrvatskoj na razini nacionalnog vodoopskrbnog sustava. Rezultati predstavljaju osnovu za buduće službene izvještajne obveze u području praćenja mikroplastike.

mikroplastika u vodi | foto: Institut za vode Josip Juraj Strossmayer

Metodologija i rezultati sustava mjerenja

U istraživanju je korišten sustav TinyTrap razvijen za precizno uzorkovanje velikih količina vode uz kontrolu vanjskih kontaminacija. Analitička obrada uzoraka provedena je pomoću Ramanove mikrospektroskopije koja omogućuje identifikaciju mikročestica plastike na vrlo niskim razinama.

Podaci su prikupljani na izvorištima, nakon obrade vode i u distribucijskoj mreži kako bi se usporedile promjene kroz sustav. Jedan od nalaza pokazuje da se koncentracija mikroplastike smanjuje nakon procesa pripreme vode za piće.

Time se dodatno naglašava važnost modernih tehnologija u javnim vodoopskrbnim sustavima i njihov utjecaj na kvalitetu vode. Konačna interpretacija rezultata bit će predmet stručne verifikacije u okviru nacionalnih institucija.

mikroplastika u vodi | foto: Institut za vode Josip Juraj Strossmayer

Europski okvir i politika praćenja

EU posljednjih godina ubrzano razvija zajedničke standarde za praćenje mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju. Europska komisija i Europska agencija za okoliš naglašavaju potrebu usklađenih metoda kako bi se podaci mogli uspoređivati među državama članicama. Novi regulatorni pristupi uključuju mikroplastiku kao dio šire strategije zaštite vodnih resursa i zdravlja građana.

Poseban naglasak stavlja se na integraciju monitoringa u postojeće sustave kontrole kvalitete pitke vode. Zemlje članice postupno uvode tehničke standarde koji omogućuju dugoročno praćenje trendova onečišćenja. Hrvatski pristup uklapa se u širi europski proces harmonizacije podataka i metoda mjerenja.

mikroplastika u vodi | foto: Magnific

Globalni problem

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je mikroplastika potvrđena u vodi, hrani i zraku, ali da su procjene zdravstvenog rizika još u razvoju. Program Ujedinjenih naroda za okoliš ističe da se plastično onečišćenje smatra jednim od dugoročnih globalnih ekoloških izazova.

Istraživanja su pokazala prisutnost mikroplastike i u ljudskom organizmu, što otvara nova pitanja za toksikologiju i javno zdravstvo. Znanstvena zajednica i dalje istražuje mehanizme prijenosa i akumulacije sitnih plastičnih čestica u prehrambenom lancu.

Globalni podaci ukazuju da je riječ o problemu koji zahvaća sve ekosustave, od oceana do pitke vode. Unatoč napretku istraživanja, naglašava se potreba za daljnjim standardiziranim mjerenjima i dugoročnim studijama.

mikroplastika u vodi | foto: Magnific