Vijest iz slavine: Evo koliko ima mikroplastike u vodi hrvatskih kućanstava u odnosu na europski prosjek

Kada kupci biraju nekretninu, najčešće razmišljaju o lokaciji, energetskoj učinkovitosti i kvaliteti gradnje. No jednako važan dio kvalitete života krije se u čaši vode koju svakodnevno pijemo. Prvi nacionalni rezultati monitoringa mikroplastike u vodi za ljudsku potrošnju pokazuju da je hrvatska voda iz javnih vodoopskrbnih sustava vrlo dobre kvalitete, s koncentracijama mikroplastike koje su znatno niže od vrijednosti zabilježenih u većini dostupnih europskih istraživanja.

Riječ je o prvim službeno objavljenim podacima koji su uvršteni u Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2025. godinu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sukladno tomu Hrvatska je ovim istraživanjem prvi put dobila nacionalne podatke prikupljene prema jedinstvenoj europskoj metodologiji, čime je postavljen temelj za praćenje promjena u godinama koje dolaze.

Jedna čestica na sedam litara

Istraživački monitoring proveo je Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, a rezultati pokazuju da je u obrađenoj vodi i distribucijskoj mreži utvrđena prosječna koncentracija od svega 0,144 čestice prioritetnih polimera po litri, odnosno približno jedna čestica mikroplastike na sedam litara vode. Usporedbe radi, dostupna europska literatura navodi prosječne vrijednosti od oko 0,9 do dvije čestice po litri, iako stručnjaci upozoravaju da rezultate nije moguće izravno uspoređivati zbog različitih metoda mjerenja i veličine analiziranih čestica.

Europski monitoring obuhvaća mikroplastiku veličine od 20 mikrometara do pet milimetara, dok nanoplastika zasad nije uključena jer još ne postoje međunarodno usklađene metode njezina mjerenja. Ovdje treba reći da Svjetska zdravstvena organizacija upravo razvoj usporedivih metoda ističe kao jedan od najvećih izazova u istraživanju mikroplastike.

mikroplastika u vodi | foto: Magnific

Obrada vode

Institut je, uz obvezna mjerenja propisana europskim pravilima, istraživanje proširio i na analizu sirove vode kako bi pratio učinkovitost procesa njezine obrade. Rezultati pokazuju da se u promatranim vodoopskrbnim sustavima koji koriste površinske vode broj čestica mikroplastike tijekom pripreme vode prosječno smanjio za čak 94,7 posto.

Prema riječima ravnatelja Instituta, Marija Šiljega, najveća vrijednost istraživanja nije samo u izmjerenim brojkama, nego u uspostavi prve nacionalne referentne vrijednosti prema zajedničkoj europskoj metodologiji. Dodaje kako upravo dugoročno prikupljanje usporedivih podataka omogućuje donošenje odgovornih odluka o zaštiti vodnih resursa i zdravlju građana. Istodobno, rezultati potvrđuju učinkovitost suvremenih tehnologija obrade vode koje, osim drugih onečišćivala, uspješno uklanjaju i mikroplastiku obuhvaćenu europskim standardima.

mikroplastika u vodi | foto: Magnific