Kada zazvoni dimnjačar stiže nova obaveza: Ako se grijete na drva, ugljen, 'ložu' ili plin idete pod nadzor

Hrvatska je uključena u europski projekt za poboljšanje kvalitete zraka. LIFE Slovenia SupAIR, jedan od najvećih europskih strateških integriranih projekata u području kvalitete zraka, uspješno je prošao evaluacijski postupak Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) te se trenutačno nalazi u završnoj fazi pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Projekt će se provoditi tijekom sedam godina, od 2027. do 2034. godine, a njegov je cilj jačanje kapaciteta za smanjenje onečišćenja zraka i učinkovitiju provedbu mjera zaštite zraka. U projektu sudjeluje i Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao jedini hrvatski partner.

Ističe se kako predstavlja važan primjer suradnje između Slovenije i Hrvatske te prijenosa znanja i iskustava u području upravljanja emisijama iz kućnih ložišta, koja su jedan od značajnijih izvora onečišćenja zraka tijekom sezone grijanja.

Registar malih kućnih ložišta

Jedna od najvažnijih aktivnosti za Hrvatsku bit će uspostava Registra malih kućnih ložišta (ReMaL). Riječ je o nacionalnom sustavu koji će sadržavati podatke o uređajima za grijanje u kućanstvima, korištenim gorivima i emisijskim karakteristikama.

Takvi podaci omogućit će kvalitetnije procjene emisija, preciznije modeliranje kvalitete zraka te bolje planiranje mjera za smanjenje onečišćenja. Sve zajedno to bi u konačnici trebalo doprinijeti dodatnom poboljšanju kvalitete zraka u Hrvatskoj.

kamin | foto: Freepik

Toplina od izgaranja goriva

Projekt i budući hrvatski Registar malih kućnih ložišta (ReMaL), ako bude slijedio slovenske smjernice, odnosit će se na kućanstva koja koriste male uređaje za grijanje u kojima toplina nastaje izgaranjem goriva, poput peći, kotlova i kamina na drva, pelete, ugljen, loživo ulje ili prirodni plin. U skladu sa slovenskim modelom, obuhvaćeni će biti uređaji koji imaju dimnjak ili dimovodni sustav te stvaraju emisije tijekom rada, dok se sustavi grijanja bez izgaranja, poput dizalica topline ili električnog grijanja, neće evidentirati u registru.

Registar bi u skladu s navedenim trebao sadržavati podatke o vrsti i snazi uređaja, korištenom gorivu, dimovodnom sustavu te obavljenim dimnjačarskim pregledima i mjerenjima. Evidentirat će se i korisnik uređaja kako bi se omogućilo kvalitetnije praćenje izvora emisija iz kućanstava.

Važno je za reći da građani izgledno pritom neće sami unositi podatke niti prolaziti dodatne administrativne postupke. Sve potrebne informacije u registar će tijekom redovitih pregleda unositi ovlaštene dimnjačarske službe.

Dugoročne dobrobiti za građane

Projekt se oslanja na iskustva Republike Slovenije, koja već koristi razvijen sustav za evidentiranje i praćenje podataka o malim ložištima. Kroz LIFE Slovenia SupAIR slovenska znanja, iskustva i dobre prakse prenijet će se u Hrvatsku te prilagoditi hrvatskom zakonodavnom i institucionalnom okviru.

Za građane Hrvatske projekt donosi niz dugoročnih koristi. Kvalitetniji podaci o sustavima grijanja omogućit će učinkovitije usmjeravanje mjera za smanjenje onečišćenja zraka, posebno u područjima gdje su problemi s kvalitetom zraka najizraženiji. Time će se stvoriti preduvjeti za smanjenje emisija štetnih onečišćujućih tvari, osobito lebdećih čestica PM2,5, poboljšanje kvalitete zraka i zaštitu zdravlja građana.

grijanje | foto: Magnific

Edukacija za dimnjačare

Projekt također uključuje edukacije za stručne službe, dimnjačare, jedinice lokalne samouprave i druge dionike, čime će se dodatno ojačati nacionalni kapaciteti za upravljanje kvalitetom zraka. Istodobno će se stvoriti kvalitetnija podloga za planiranje budućih mjera zaštite zraka, energetsku tranziciju kućanstava i učinkovitije korištenje dostupnih izvora financiranja.

Sudjelovanje Hrvatske u projektu LIFE Slovenia SupAIR predstavlja važan korak prema modernijem, podatkovno utemeljenom sustavu upravljanja kvalitetom zraka te dugoročnom poboljšanju životnih uvjeta i zaštite zdravlja građana.

Slovensko iskustvo

Slovenija je posljednjih godina postupno izgradila sustav evidentiranja malih kućnih ložišta i dimnjačarskih usluga koji danas služi kao jedan od temelja projekta LIFE Slovenia SupAIR. Provedba nije započela uvođenjem novih obveza za građane, nego uspostavom zakonodavnog i informacijskog okvira kojim je država povezala postojeće propise o dimnjačarskim uslugama, pregledima malih ložišta i vođenju službenih evidencija. Što se, pretpostavaka je, očekuje i kod nas.

Istodobno su, treba reći, unaprijeđene uredbe koje uređuju preglede, čišćenje i mjerenja na malim kurilnim uređajima kako bi se osigurali usporedivi podaci o emisijama i stanju kućnih sustava grijanja. Ključnu ulogu u provedbi dobio je informacijski sustav EviDIM, u koji ovlaštene dimnjačarske službe unose podatke o uređajima, korisnicima i obavljenim pregledima.

Tako je država dobila kvalitetniju bazu podataka za procjenu emisija, planiranje mjera za poboljšanje kvalitete zraka i praćenje učinkovitosti javnih politika. Upravo je takav model prikupljanja i korištenja podataka jedan od elemenata koji će kroz projekt LIFE Slovenia SupAIR biti prenesen i u Hrvatsku.

grijanje | foto: Magnific

Što je projekt značio za građane

Za prosječnog slovenskog građanina provedba sustava nije značila obvezu samostalnog upisivanja podataka u registar niti dodatne administrativne postupke. Građani su prvenstveno morali omogućiti redovite dimnjačarske preglede i održavanje svojih uređaja za grijanje, dok su ovlašteni dimnjačari tijekom obavljanja usluge prikupljali tehničke podatke i unosili ih u državnu evidenciju EviDIM.

Implementiran je i sustav kontrole, korisnicima je omogućen uvid u podatke o vlastitim ložištima i izvršenim dimnjačarskim uslugama, čime je povećana transparentnost cijelog sustava. S druge strane, država je financirala razvoj informacijskog sustava, prilagodbu propisa, edukaciju dimnjačarskih službi i lokalnih zajednica te koordinirala prikupljanje i obradu podataka koji služe za izradu kvalitetnijih inventara emisija.