Veliki zaokret na tržištu nekretnina: Kraj jedne prakse koja je godinama ljutila kupce

Novi Zakon o posredovanju u prometu nekretnina stupio je na snagu 7. srpnja i donosi važnije promjene za sve koji kupuju, prodaju ili razgledavaju nekretnine. Cilj zakona je uvesti više reda na tržište, zaštititi građane i jasnije definirati obveze agencija i agenata.

O novim pravilima u emisiji 'U mreži Prvog' govorili su Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, i Maja Radišić Žuvanić, načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva.

Zašto je zakon promijenjen?

Prema riječima Maje Radišić Žuvanić, tržište nekretnina danas je puno brže, zahtjevnije i dinamičnije nego 2007. godine, kada je zakon posljednji put značajnije mijenjan.

Istaknula je da su ciljevi zakonodavca bili jasni: bolje zaštititi građane, povećati transparentnost i preciznije odrediti što posrednici i agenti smiju, a što ne smiju raditi.

- Nema nikakve naplate bez ugovorenog odnosa, poručila je Radišić Žuvanić, objašnjavajući jednu od najvažnijih novosti.

 

Razgledavanje se više ne smije uvjetovati ugovorom

Jedna od ključnih promjena odnosi se na razgledavanje nekretnina. Kupcima se više ne smije uvjetovati razgledavanje potpisivanjem ugovora o posredovanju niti im se smije naplatiti samo zato što su došli pogledati stan, kuću ili zemljište.

Kupac sada može razgledati nekretninu bez obveze plaćanja provizije. Pritom potpisuje samo evidencijski list kojim potvrđuje da je nekretninu vidio. Taj potpis ne znači da mora kupiti nekretninu niti da mora platiti agencijsku naknadu.

Vujović je pojasnio da kupac i dalje može dobrovoljno sklopiti ugovor s agencijom. U tom slučaju, ako je ugovor potpisan, kupac može imati obvezu plaćanja provizije. Dakle, promjena je u tome da se ugovor više ne smije nametati kao uvjet za samo razgledavanje.

Foto: Unsplash

Nema oglašavanja bez ugovora

Nova pravila uvode i strože uvjete za oglašavanje nekretnina. Agencije više ne smiju oglašavati nekretninu ako nemaju sklopljen ugovor o posredovanju.

Vujović je objasnio da je dosad na tržištu često bilo situacija u kojima je ista nekretnina bila oglašena preko više agencija, ponekad i bez jasnog ugovornog odnosa. To je, kako kaže, stvaralo 'buku na tržištu' i dojam da je ponuda veća nego što stvarno jest. Očekuje se da će ova promjena smanjiti broj neprovjerenih i ponovljenih oglasa te kupcima olakšati snalaženje na tržištu.

Foto: Unsplash

Strože kazne za kršenje pravila

Zakon donosi i znatno strože kazne. Prema riječima Radišić Žuvanić, dosadašnje kazne nisu bile dovoljno odvraćajuće.

Nove kazne za posrednike, ovisno o tome radi li se o obrtu ili pravnoj osobi, kreću se od 1.000 do 30.000 eura. Time se želi spriječiti nezakonito naplaćivanje, oglašavanje bez ugovora i druge nepravilnosti u radu agencija.

Provjera agenata preko Digitalne komore

Velika novost je i obveza upisa agenata u imenik pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Agent koji ima položen stručni ispit i ispunjava propisane uvjete mora biti upisan u službeni registar, odnosno u Digitalnu komoru HGK-a.

Radišić Žuvanić istaknula je da građani mogu i trebaju provjeriti s kim posluju. Na stranicama HGK-a dostupni su popisi registriranih posrednika i agenata, što kupcima i prodavateljima omogućuje da prije suradnje provjere je li osoba doista ovlaštena za posredovanje.

Vujović je upozorio i na problem nelegalnog posredovanja. Prema njegovim riječima, na tržištu postoje osobe koje se posredovanjem bave usputno, bez ispunjavanja uvjeta i bez plaćanja poreza. Novi zakon trebao bi pomoći u suzbijanju takve sive zone.

Za kupce, najvažnija promjena je da mogu razgledati nekretninu bez pritiska da odmah potpišu ugovor o posredovanju ili plate proviziju. Za prodavatelje, zakon donosi jasnija pravila o tome tko i kako smije oglašavati njihovu nekretninu. Za agencije, pravila postaju stroža, ali i jasnija. Sve u svemu, novi zakon trebao bi donijeti više reda, manje nejasnoća i veću sigurnost za sve sudionike na tržištu nekretnina.