Galerija: Nekad simbol Zagreba, danas olinjala olupina, Vjesnik čeka kraj pod zubima stroja od 150 tona

Nakon što je uklanjanje Vjesnikovog nebodera nakratko zastalo zbog kvara na stroju, radovi su tijekom vikenda nastavljeni. Velik dio zgrade već je uklonjen, pa Vjesnik danas izgleda poput olinjale životinje bez dlake usred ljeta, mršave, stare i na izmaku snaga.

Iako je prvotno bilo najavljeno da će neboder biti srušen do 5. srpnja, prema najavama ministra Branka Bačića radovi bi ipak trebali biti dovršeni do sredine srpnja. To znači da bi do tada parcela trebala biti potpuno očišćena. Država je vlasnik 65 posto kompleksa, a kako je rekao Bačić, spremna je otkupiti i preostale suvlasničke udjele nakon procjene vrijednosti nekretnine.

Uklanjanje legendarnog nebodera na Cvjetnom naselju u Zagrebu izvodi tvrtka Eurco, i to za iznos od 5,2 milijuna eura. Fotografijama trenutačnog stanja radova pohvalili su se i na svojim društvenim mrežama.

Neboder rasterećen za oko 700 tona

Podsjetimo, službeno uklanjanje Vjesnikovog nebodera na raskrižju Slavonske avenije i Savske ceste u Zagrebu započelo je 9. travnja 2026. godine. Ubrzo nakon otvaranja gradilišta pisali smo kako su nam iz Ministarstva graditeljstva rekli da su, radi održavanja stabilnosti građevine, na svim etažama postavljeni podupirači - njih oko tisuću.

U pripremnoj fazi iz nebodera je izneseno oko 700 tona opožarenog materijala. Već tada bila je demontirana i cjelokupna strojarska oprema, uključujući kotlovnicu, a konstrukcija je preliminarnim zahvatima rasterećena za oko 30 posto.

Do kraja travnja uklonjen je i sav azbest. Kako su tada prenosili mediji, kontaminacija je tijekom uklanjanja sprječavana snažnim usisnim cijevima i prskanjem opasnog otpada, koji je potom prevezen u Viroviticu i ondje zbrinut.

'Grickanje' Vjesnikovog nebodera | Foto: Eurco, LinkedIn

Na djelu dijamantne pile i plameni mačevi

U međuvremenu se specijaliziranim strojevima krenulo uklanjati bočne balkone konstrukcije, a u postupku uklanjanja spominjale su se i takozvane dijamantne pile te plameni mačevi.

Primjerice, za rezanje armiranobetonske konstrukcije 15. kata koristila se dijamantna pila. Za rezanje i spuštanje konstrukcije 16. i 15. etaže angažirana je autodizalica nosivosti 500 tona, s nastavkom na vrhu grane kako bi se osigurala potrebna visina. Iz Ministarstva su tada dodali da se potporni stupovi i dalje nalaze u zgradi.

Zgradu sada 'gricka' bager dohvata ruke 52 metra, težak 150 tona, a od 14. etaže naniže koristi se i bager dohvata ruke 29 metara, težak 77 tona. Ti strojevi rade s hidrauličnim škarama teškima 2,5 tona.

'Grickanje' Vjesnikovog nebodera | Foto: Eurco, LinkedIn

Više o specijaliziranim strojevima

Kako smo ranije doznali, čelična i armiranobetonska konstrukcija uklanjaju se kombiniranom metodom. Za čeličnu i armiranobetonsku konstrukciju tehničke etaže koristila su se termitna koplja, čija je temperatura plamena viša od tališta betona i čelične armature. Beton se tako ne reže klasičnim mehaničkim piljenjem, nego se doslovno tali i ispire u obliku užarene troske.

Koristila se i metoda otvorenog plamena za čeličnu konstrukciju 16. kata, dok su se armiranobetonske konstrukcije 16. i 15. kata rezale dijamantnim pilama, odnosno rotacijskim pilama opremljenima dijamantnim noževima.

Kako je već spomenuto, radovi se izvode uz pomoć goleme autodizalice nosivosti 500 tona. Ona je predviđena za spuštanje izrezane čelične i armiranobetonske konstrukcije zgrade do stropne ploče 14. etaže, odnosno na razinu okolnog terena.

Autodizalica će biti demontirana nakon što se izreže i posljednji dio 15. etaže. Iz Ministarstva su tada dodali da sve radove prati inspekcija Državnog inspektorata, koja provodi kontinuirani inspekcijski nadzor. Prema dosadašnjim zapisnicima, nepravilnosti i propusti nisu utvrđeni.